Društvo

Glavna gradska vrata Kotora od 1555. g. dočekuju  putnike i namjernike koji stižu u naš grad smješten unutar zidina. Od tih dana Mletačke republike otvorena su još sjeverna i južna vrata kojima defiluju ovih dana rijeke posjetilaca. Na dosta mjesta po Kotoru, vidljivi su venecijanski grbovi i druga obilježja Mletačke republike koja je upravljala Kotorom vrlo dugo /1420-1797/. Lav Svetog Marka, simbol Serenisime, prisutan je na više mjesta unutar zidina Kotora na javnim, ali nekada, i privatnim objektima. Simbole duge vladavine Mletačke republike kasnije vlasti nisu sklanjale. Ostali su kao istorijski dokaz prisustva Venecije koja i u naše vrijeme pokazuje interesovanje i želju da se na pravi način održavaju starine u Kotoru.

 Međutim, u periodu između dva svjetska rata, tadašnje vlasti postavile su sa unutrašnje strane Glavnih gradskih vrata, bliže Trgu od oružja, isklesani grb Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca /Jugoslavija/, kojeg su italijanski okupatori /1941-43/ odnijeli, kao ratni trofej, u italijanski grad Fano gdje je viđen u lapidarijumu.

Što se tiče obilježja na glavnim gradskim vratima, već duže Zajednica Italijana Crne Gore zalaže se za vraćanje sklonjenog grba sa mletačkim lavom na mjesto gdje su poslije Drugog svjetskog rata oslobodioci postavili obilježje novog režima sa riječima “TUĐE NEĆEMO, SVOJE NE DAMO”. Za ostanak sadašnjeg obilježja boračka organizacija više puta je istakla odlučan stav.

U svijetu čestih ratova i promjena ima sličnih slučajeva brisanja tragova prethodnih generacija i režima, ali i postavljanja svih grbova i drugih tragova, bez rušenja, kao svojevrsne istorijske mape i traga o slojevitoj prošlosti kroz koju su prolazile pojedine sredine. Slično Kotoru sa njegovom izuzetno bogatom i sadržajnom prošlošću. Možda bi taj princip valjalo primijeniti i u Kotoru kako bi svi grbovi dobili svoje mjesto koje su nekada imali.

Kod više kotorskih porodica sačuvani su posteri i fotosi nekadašnjeg ulaza u grad, kao i tadašnjeg izgleda glavnog trga i drugih djelova. Objava tih fotosa na portalu Radio Kotora bila bi prilika mladim generacijama da vide grad iz minulih vremena.

(Foto : Dušan Davidović, Radio Kotor, Muzeji Kotor, Zajednica Italijana CG, Bernard Gagnon)

D.D.