Društvo

Od nastanka Kotora i šire, Boke Kotorske, ovaj primorski kraj privlačio je ljude sa svih strana. Kako su se mijenjale administrtivne-državne uprave, tako se mijenjala i nacionalna struktura, pa je uz starosjedioce uvijek stalno boravište nalazilo ljudi sa raznih meridijana. Toga smo svjedoci i posljednjih godina, sada kao posljedica rata između Ukrajine i Rusije, ali i sa drugih žarišta, bilo ratnih ili ekonomskih. Tako je u četiri bokeljske opštine, od Kufina do Debelog brijega, stiglo novih stanovnika sa pasošima Ukrajine, Rusije ali i Turske, Azeberdžijana, pa i nekih dalekih država Afrike, Azije… Dolaze i državljani Velike Britanije, Njemačke, Češke i drugih država EU. No i mnogi autohtoni stanovnici Boke Kotorske u zadnjih 80 godina, iz raznih razloga, napuštali su rodni kraj.

Da je ta pojava uočena davno saznajemo iz dnevnika koji je, u periodu između dva svjetska rata, zabilježio Helidor Preleznik. Dnevnik  mi je omogućila da koristim gospođa Vlasta Mandić.

Tako Preleznik, čija je porodica u vrijeme Austrije odnosno Austrougarske, doselila u Kotor, pedantno bilježi prezimena porodica raznih nacija pristiglih uglavno u periou od 1814-1918. g.

Nedavno, u Kotoru je na glavnom trgu proslavljen jevrejski praznik svjetlosti Hanuka. Svakako ne slučajno jer je Kotor jedini grad u Crnoj Gori gdje postoji jevrejsko groblje koje se uredno i održava. Elidor Preleznik u dnevniku konstatuje jevrejske porodice Mandel, Tolentino, Finci i Purec u periodu između dva svjetska rata. U istom periodu hroničar Preleznik upisuje albanske porodice u Kotoru: Begu, Gega, Marko, Paloka, Petri, Vierda, Zadrima, Prela… Brojne su porodice italijanaskih korijena- Depope, Businelo, Fioreli, Fiori, Florentino, Menegelo, Kvadreli, Porceli, Turco, Zaneti, Zapalorto, Ziana, Paparela, kao i austrijskih -Rajter, Polcer, Pamer, Rab, Šmidt, Muk, Laforest, Homen… Kao porodice porijekom iz Češke Helidor Preleznik navodi Hlušička i Vih, a slovačkog porijekla Štolfa i Mak, dok je sa slovenačkog područja zabilježio obitelji Jasenšek, Srdoč i Preleznik.

U periodu poslije Oktobarske revolucije u carskoj Rusiji, kako hroničar Preleznik bilježi, u Kotor je stiglo više porodica:  Antonov, Bugaj, Nikiforov, Veližev, Dorogavčev, grofica Golovina….

Svi ti doseljenici , kako je zapisano, vrlo brzo su se integrisali u svakodnevni život Kotora, kako na radni mjestima i zadacima koje su obavljali, tako i u kulturnim institucijama, pa su ostavili zapaženi trag u kuturno-zabavnom životu toga vremena.

Sve pomenuto navodi na zaključak da su se u Kotoru od davnina građani raznih nacionalnih i vjerskih  pripadnosti lako dogovarali i saradjivali, o čemu svjedoči i bogata arhiva SPD “Jedinstvo” kao i Hora “Sveti Tripun”.

S toga taj kosmopolitski duh Kotora, koji se održao vjekovima, valja prenositi mladim naraštajima u vrijeme kada vaskrsavaju retrogradne ideologije. Zato, nije suvišno sjetiti se parole starih Bokelja - “stavi prst u more pa imaš vezu sa cijelim svijetom”.

D.D.