Društvo

Još jednom će o pokladama goreti Krnjo, lik kotorskog karnevala, koji će okupiti brojne posjetioce iz cijele Boke Kotorske i šire, a hiljade foto i drugih snimaka otići će iz Kotora na razne adrese širom svijeta. Tako je to, uostalom, još od Srednjeg  vijeka, kako su u arhivu pronašli, da se jedna vrsta karnevala održavala i u to davno doba. Naravno, u mnogo drugačijem izgledu nego danas. Ali, u naše vrijeme za karneval se pripremaju mladi i stari, čak i korisnici Doma starih i Dnevnog centra za stara lica, ali i u vrtićima, školama, Zavodu za gluvu djecu. Pripreme o izradi kostima počinju još krajem minule godine, u tajnosti se kriju ideje kako bi izlazak na karnevalsku povorku bio što uspješniji i kako bi više osmjeha i podrške izmamili od publike koja će posmatrati spektakl. Iz raznih gradskih naselja najavljju najbolje grupe.

Ipak, najvažnije uoči izlaska karnevalske povorke je za svakoga čiji lik će ličiti na masku karnevala. Uostalom, prije samo godinu dana taj izbor je bio medijski vrlo izazovan.To je u Kotoru duga tradicija, da se ličnosti sa javne scene okrive za propuste u minuloj godini na lokalnom ili pak na mnogo širem prosotoru. Pamti se da su tako na lomači završili likovi koji su ličili na zvaničnike bilo na lokalnom nivou ili Crne Gore, ranije Jugoslavije, a bilo je slučajeva spaljivanja karnevala vrlo nalik na svjetske, dobro znane ličnosti. Trajno je zabilježeno da je 1939. godine na lomači završio karneval vrlo sličan predsjedniku kraljevske vlade Jugoslavije Milanu Stojadinoviću. U tom predratnom periodu čak je Karampana, u smislu nagradne igre, postavila nagradno pitanje “ko je ova znamenita ličnost”, a ponuđena rješenja su bila Musolini, Hitler, Staljin, Franko ili jedan bokeljski političar. Ambicije Kotorana su uvijek bile velike, a Karampana, stogodišnjak i obavezni pratilac karnevalske fešte, krenula je od 1926. g. zaslugom ideje članova Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”. Od prvog broja štampan je ćirilicom i latinicom. U Karampani  se štampa kompletan tekst suđenja i presude tako da svako može u miru da pročita što su izgovorili članovi  porote na suđenju prilikom izricanja presude.

 Samo i pored tragova još u Srednjem vijeku kotorski karneval, kao i Karampana i maskenebal, imali su prekide iz raznih razloga a poslije Drugog svjetskog rata ideologija jednopartijskog sistema nije imala razumijevanje za karneval, makskembal, Karampanu, baš kao što nisu odgovarale ceremonijalne proslave Svetog Tripuna i Svetosavska akademija.

Jedan od nezaboravnih karnevala bio je 1973. kada su dvije ekipe Kotoranki, obučene u dresove Bokelja i Crvene zvezde, nastupile kao predigra fudbalske utakmice Bokelj – Crvena zvezda,  koja je gostovala na čelu sa Dćajićem.

Poslije utakmice održao se tradicionalni “veo” - žal za karnevalom, noć uoči glavne fešte. To je tradicionalni običaj pred završni čin kotorskog karnevala.

Ipak, lakše se diše i tradicionalne fešte o pokladama odomaćile su se i postale komercijalno atraktivne za turističko-ugostiteljske firme.

S’ toga, uskoro očekujemo karnevalsku povorku sa kotorskom Gradskom muzikom i muzikom iz Đenovića, suđenje na Maceo i spaljivanje, te feštu na kraju na glavnom gradskom trgu. Zato i ponavljamo, kako to mnogi kažu, KARAMPANO   (KARNEVALE) LIJEPO TI JE IME…

Napomena - pojedinci na crno-bijelim fotografijama su Banjo i Đovanin,  kotorski oriđilnali.

(Foto - Dušan Davidović, Radio Kotor)
D.D.