Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

08.02.2026
55

IZ SJEĆANJA NOVINARA DUŠANA DAVIDOVIĆA - POBUNA MORNARA NAJAVILA KRAJ VELIKOG RATA

Prvih dana februara 1918. Boka Kotorska se našla u središtu pažnje svjetske javnosti opterećene višegodišnjim dešavanjima u toku Velikog rata koji je konačno završen u septembru iste godine. Ali, na brodovima Austro-Ugarske flote, stacioniranim u zalivu Boke, eksplodiralo je nezadovljstvo mornara, podoficira, pa i pokojeg oficira, dugim ratnim stanjem, socijalnim problemima. Nagovještavao se slom velike carevine. Na komandnom brodu “Sankt Georg” i brodu “Gea” bilo je jezgro pobunjenika a na brojnoj floti oko šest hiljada mornara kao i hiljade vojnika duž obala zaliva i na brojnim utvrđenjima koja i danas svjedoče o monumentalnosti i spremnosti za posebne operacije. Ali, za Kotor i Boku Kotorsku ti događaji iz februara 1918. g. ostali su nezaboravni i danas, 108 godina kasnije.

Pobuna, koja je trajala od prvog do trećeg februara, imala je odjeka ali i posljedice. Silom ugašena rezultirala je hapšenjem oko 800 mornara i podoficira. Na prijeki sud izvedeno je 40 uhapšenih, a smrtnom kaznom streljanjem osuđeni su Čeh František Raš, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Šibenika i Mate Brničević iz Omiša. Osuđeni na vremenske kazne su u septembru iste godine, kada je kraj rata bio na vidiku, oslobođeni. Skoro 50 odsto optuženih bilo je južnoslovenskog porijekla, među kojima je bilo i Bokelja, a ostalo su bili Česi, Slovaci, Njemci, Mađari, Rumuni, Ukrajinci…

U rano jutro 11. februara smrtna kazna je izvršena u Škaljarima a osuđene je pred smrt ispovijedao, kao vojni sveštenik, don Niko Luković, sa kojim je autor ovog priloga imao priliku da razgovara na tu temu 1965. g. u pripremi vlastitog matursklog rada “Pobuna mornara u Boki Kotorskoj 1918.”. Tada je don Niko objasnio da je František Raš odbio da se ispovijedi a ostali su, veoma tužni i demoralisani, pominjali članove porodice i tugu zbog najavljenog strijeljanja.

U periodu između dva svjetska rata taj događaj je u Kotoru obilježavan - redovno su se davale komemoracije na grobu u Škaljarima. U novoj Jugoslaviji 1968. g. obilježeno je pola vijeka pobune moranara a u malom parku, između groblja i dječjeg vrtića u Škaljarima, podignuto je spomen obilježje gdje se svake godine podsjećamo na taj događaj.

Povodom 100-godišnice Pobune mornara, 2018. g. u Kotoru, u Istorijskom arhivu, priređena je izložba a na spomen obilježju u Škaljarima održana komemoracija. Tako će biti i ove godine.

Na zgradi Opštine Kotor, kao i na zidu nekadašnjeg zatvora, postavljene su spomen ploče. Podsjećaju da se u zgradi na Trgu svetog Tripuna održalo suđenje, a u zatvoru osuđenici su proveli vrijeme od hapšenja do izvođenja pred streljački vod u Škaljarima.

O Pobuni mornara u Boki Kotorskoj 1918. g. napisano je dosta istorijskih knjiga ali i literarnih radova, pozorišna predstava kao i igrani dukometražni film.

U dugom spisku istorijskih događaja, po kojiima se Kotor prepoznaje u svijetu, Pobuna mornara 1918. g. zauzima značajno mjesto.

(Naslovna fotografija - Hor iz Kotora sa sovjetskim mornarima na komemoraciji 1968. godine;  Fotografije u galeriji – Wikipedia, Nenad Mandić - Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Dušan Davidović, Opština Kotor, Radio Kotor)

D.D.

Podijeli na: