Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

28.12.2025
35

IZ SJEĆANJA DUŠANA DAVIDOVIĆA - FEŠTA KAMELIJA PRILIKA ZA TURISTIČKI PRODOR

Odavno su u Kotoru navikli da priređuju brojne zabave preko cijele godine, pa tako i one u slavu cvijeta kamelije. Te zabave, kroz  razne oblike priređivanja okupljale su mnoge, bilo na balovima ili  izložbama  cviječa, ali i na druge načine. No, Drugi svjetski rat je mnoge tradicije prekinuo, pa je tako tek 1993 .g. obnovljena manifestacija u slavu tog divnog cvijeta koji je inspirisao književnike i muzičare kao i slikare na umjetnička djela kameliji u slavu.         

Manifestacija pod imenom “Fešta kamelija” ili “Dani kamelije” održava se i dalje, ali u skromnijem programu od ranijih, pa nema ni nekada  popularnog Bala kamelija sa biranjem dame manifestacije. Posljednji je održan 2019. g. ali raznovrstan i sadžajan program, kakav je bio kada je iza organizacije stajala Opština pa Centar za kulkturu i Turistička organizacija, nije moguć sa raspoloživim snagama. Jer, entuzijasti i zaljubljenci u cvijet kamelije, okupljeni oko NVO iz Stoliva, nemaju ni materijalnih mogućnosti, a ni  kadrovskih kapaciteta da organizuju obiman program kao nekada. Bilo bi dobro da se na nivou Turističke organizacije dogovore sa NVO iz Stoliva za temeljito organizovanje takve manifestacije koja je svojevremeno imala i zavidnu medijsku promociju u državama ex Jugoslavije. A programi su trajali skoro mjesec dana.

Medijskoj promociji Fešte kamelija poseban doprinos davale su izabrane dame koje su, većinom, bile dobro znane na javnoj sceni. Izborom za damu manifestacije doprinosile su popularnosti kompletnog programa.

Zato podsjećamo na sve uvažene dame manifestacije Fešta kamelija od 1993. g. uz napomenu da je zbog raznih razloga bilo pauza u organizovanju te maniefstacije, a od 2019. g. balova i izbora dame nije bilo.

Prva dama kamelija izabrana je 1993. Dragica Tomas/glumica/, pa zatim Tanja Bošković/glumica/, Darinka Matić-Marović/dirigent-univerzitetski profesor/, Jadranka Jovanović/operska pjevačica/, Ivana Žigon/glumica/, Radmila Vojvodić/reditelj-univerziteski profesor/, Milena Dravić/glumica/, Vanja Popović/pozorišni stvaralac/, Dubravka Drakić/glumica/, Marina Cuca Franović/operska pjevačica/, Marija Milja Radulović/univerziteski profesor/, Vlasta Mandić/arhitekta/, Anka Burić/akademski slikar/, Mileva Vujošeić/etnolog/, Milena Radojević/profesor književnosti/, Anastazija Miranović/istoričar umjetnosti/, Marina Dulović/profesor muzike/, Marijana Šovran/operska pjevaćica/.

Manifestacija “Fešta kamelija” u periodu najvećeg uspona bila je zamišljena da bude put ka trojstvu u Boki Kotorkoj.  Jer, Herceg Novi već šestu deceniju gaji “Praznik mimoze”, Kotor je trebalo da razvije “Feštu kamelija”, a Tivtu je bilo predloženo da osnuje “Dane magnolije”. Kako sva tri cvijeta imaju svoje mjesece cvjetanja to bi praktično od februara do juna zaliv Boke bio u znaku turističko-propagadnih manifestacija koje bi doprinjele unapredjenju turističke ponude. Za sada, samo je “Praznik mimoze” u punom zamahu, ali, nikad nije kasno.

(Foto: Dušan Davidović; Bokanews Z. Nikolić (Marijana Šovran  i Škuribanda)

D.D.

Podijeli na: