Društvo

Danas  se slavi Sveti Nikola zaštitnik putnika, pomoraca, ribara i svih vjernika, kojeg poštuju i slave Zapadna i Istočna crkva. I u našim krajevima podignute su brojne crkve  posvećene velikom svetitelju čije moći počivaju u katedrali u Bariju a mnogi koji nose ime Nikola slave imendan. Tako je to bilo redovno na Prčanju u Crkvi Svetog Nikole a mjestani Prčanja i drugi Bokelji uz poštovanje su slavili imendan don Niku Lukoviću /1887-1970/ dugogodišnjem župniku Prčanja i kanoniku Kotorske biskupije.

Sjećajući se izuzetne ličnosti i djela don Nika, koji je decenijama bio medijski vrlo zanimljiv novinarima a svojim djelom zaslužio sjećanje  Bokelja i drugih koji su bili upućeni u njegov rad, u ovom prilogu pokušaćemo pomenuti značajne detalje iz njegovih brojnih aktivnosti.

Svoje mjesto u istoriji dobio je već 1918. g. kada je kao mobilisani vojni sveštenik Austrougarske imao obavezu da ispovijeda na smrt osuđena četiri mornara, vođe pobune, na njenim brodovima u Boki Kotorskoj.

U novoj državi, izmedju dva svjetska rata,počeo je svoju misiju da Bogoridičina crkva na Prčanju postane jedinstvena galerija slikarskih i vajarskih  djela znamenitih autora, čime je do danas postala stjecište brojnih vjernika i posjetilaca. Plodan pisac ostavio je brojne priloge u štampi ali i  drugim publikacijama posvećenih Prčanju i Boki Kotorskoj. Sve je to zaokružio u novoj Jugoslaviji postavljajući pred crkvom biste jugoslovenskih velikana Štrosmajera, Ruđera Boškovića, Andrije Kačića Miošića, Frana Ućelinija Tice, Andrije Zmajevića i Njegoša, pravoslavnog vladike, da bi još za svog života doživio da mještani Prčanja postave i njegovu bistu u tom izuzetnom društvu.

Pobornik bratske sloge i ljubavi, don Niko je svakodnevnim životom podržavao i zaključke Skupštine Bokelja na Prčanju iz 1848. g. Pored Crkve Svetog Nikole na Prčanju trećeg marta 1935. g. na inicjativu don Nika otkrivena je bista kralja Aleksandra Karađorđevića koji je svega pet mjeseci ranije ubijen u Marselju. Ta bista je za vrijeme okupacije Italije /1941-1943/nestala i više nije pronađena.

Pobornik razvoja pomorsta u Boki Kotorskoj don Niko je mnogo govorio i pisao o tome a redovno je držao i pozdravne govore prilikom uplovljenja novih brodova Jugooceanije u kotorsku luku. Bio je uvažavan od državnih vlasti, poslanik u Skupštini, član vrhovnih odbora SSRN. Lider Crne Gore toga vremena Blažo Jovanović često je razgovarao sa don Nikom. Na Svjetskom kongresu turizma u Rimu 1967.g. don Niko je bio član jugoslovenske delegacije. Iste godine bio je domaćin Ivu Andriću i proveo ga je kroz Bogorodični hram na Prčanju.

Uz brojne putopisne priče i saradnju sa novinama iz Kotora mada i Beograda, Titograda, Zagreba i Splita, don Niko je 1937. g. objavio knjigu “Prčanj, istorijsko-estetski prikaz”, koja je u novije vrijeme doživjela reprint izdanje.

Najzad, i ispraćaj don Nika na groblju pored Bogordičinog hrama na Prčanju (17.02.1970.) potvrda je njegove izuzetne veličine, što je posebno potenciralo devet govornika na sahrani: Luka Stijepović (SSRN Kotor), Dobrosav Ćulafić (SSRN CG), dr Slavko Mijušković (Arhiv Kotor), dr Niko Martinović  (Muzeji Cetinje), dr Vlado Brajković (Bokeljska mornarica), don Gracija Ivanović (administrator Kotorske biskupije), protojerej Marko Radulović (paroh risanski), Branko Sbutega (omladina Prčanja) i Niko Maslovar u ime mještana Prčanja.

Zato, na današnji praznik Svetog Nikole, uspomene na život i djelo don Nika Lukovića vraćaju nas u vrijeme kada je taj izuzetni Bokelj, djelom i misijom, afirmisao vjekovnnu tradiciju svakodnevnog života u Boki Kotorskoj.

(NASLOVNA FOTOGRAFIJA DON NIKO ISPRED BISTE NJEGOSEVE; GALERIJA: F1 - DON NIKO I IVO ANDRIĆ, F2 - DON NIKO ISPRED BISTE NJEGOŠEVE, F3 - DON NIKO U BIBLIOTECI SAMOSTANA SV. NIKOLA, F4 - DON NIKO, F5 -BLAŽO JOVANOVIĆ U BIJELOM ŠEŠIRU U ČELO STOLA, F6 - DUŠAN DAVIDOVIĆ)

D.D.