Društvo

Povodom 81. godišnjice tragedije broda “Cetinje” u Tivatskom zalivu,  na groblju u Donjoj Lastvi i ove godine na primjeren način održan je komemorativni skup. Nikada nije konačno utvrđen broj stradalih, ali se računalo da je bilo oko 220 do 230 poginulih. Među njima, osim građana Boke Kotorske, bili su pripadnici italijanske jedinice koja je prišla NOB, njemački zarobljenci i borci Jugoslovenskog oslobodilačkog pokreta. Od članova posade broda Cetinje, koji je naletio na minu, postavljenu od strane njemačkih okupatora, preživio je zapovjednik Božo Paparela i još tri člana posade, kao i sedam putnika. Tako je brod “Cetinje” potonuo na obnovljenoj liniji Kotor-Herceg Novi, kada je Boka već bila oslobođena i kada se očekivao novi život u oslobođenoj Jugoslaviji.

Tako je završen put broda koji je i prije toga već ušao u istoriju. Naime, 22. aprila 1913. g. na “Cetinju”, u vodama Skadarskog jezera, prestolonaslednik Danilo Petrović potpisao je povelju o preuzimanju Skadra, pošto je potpis stavio i  Esad paša komandant istoimene tvrđave.

Zanimljiv je i životni i put pomorca Boža Paparele sa Prčanja, koji je nastavio dugu i slavnu tradiciju pomorskih kapetana iz ovog mjesta. Pošto je sa malim brojem pomoraca, ubrzo po povlačenju okupatora iz Boke Kotorske, osposobio “Cetinje” za navigaciju, krenuo je na liniju Kotor-Prčanj-Stoliv-Perast-Risan-Kamenri-Tivat-Đenovići-Herceg Novi. Na žalost, već na drugom vijađu brod je uništen.

Brod “Cetinje”, dužine 30 metara, 100 BRT, sa mogućnošću prevoza 250 putnika, sagrađen je 1903. g. u Velikoj Britaniji.

Kapetan Paparela nastavio je svoj poziv, prvo na brodovima tzv. “obalne plovidbe” kroz zaliv Boke, odnosno jadranskom obalom. Kada je “Jadrolinija” iz Rijeke nabavila dva  putničko-teretna broda, “Orebić” i “Opatija”, Božo Paparela dobija povjerenje uprave kompanije. Dugo je bio na liniji Trst-Pirej sa zadržavanjem u Kotoru. Najzad, plodnu karijeru završio je kao zapovjednik feribota “Sveti Stefan”, “Prekookeanske plovidbe Bar” i to u osmoj deceniji života.

Prčanju se vratio u porodičnoj kući, uz onu koju je  imao u Kotoru, u blizini Crkve Svetog Josipa i sestrama Tinki Apolonio i Karmen Baldić. Imao je dvije kćeri, Natašu i Mariju i sina Iva, člana  Pomorske akademije Francuske, univerzitetskog profesora u Parizu, koji je svoje znanje prenosio i studentima u Kotoru i Dubrovniku. Dr Ivo Paparela  je  rado slušan gost na talasima Radio Kotora.

(Fotografije 7 i 8 u slajderu – Radio Tivat)

D.D.