Društvo

U najnovijem izdanju lista "Boka kotorska" (br.8) jedan od tekstova govori o kruzing turizmu. Predstavljeni su podaci o istorijskom razvoju krstarenja, kruzingu kao sve popularnijem obliku pomorske i turističke usluge, kao i da je 186 godina od redovne putničke brodske pruge Trst – Kotor, te 180 godina od početka kruzing turizma. U nastavku je tekst koji potpisuje član uredništva lista - glasila Hrvata Boke kotorske, Andro Saulačić.

KRUZERI PREKO PEDESET NAJPOZNATIJIH SVJETSKIH KRUZER KOMPANIJA, OSIM DISNEY CRUISE LINE POSJETILI SU KOTORSKU LUKU U ZADNJIH 15 GODINA

Prošle 2024. godine je kotorsku luku posjetilo 80 različitih kruzera sa 466 pojedinačnih dolazaka i 583.939 putnika. Također se ispunilo 186 godina od redovne putničke brodske pruge Trst – Kotor i 180 godina od početka kruzing turizma

Kruzing kao dio nautičkog turizma, danas predstavlja jedan od vodećih svjetskih biznisa sa velikim brojem samostalnih ili udruženih multinacionalnih kompanija s flotama specijaliziranih kruzera. Kružna putovanja podrazumijevaju putovanje između više destinacija unutar jedne ili više zemalja koje ne razdvaja velika udaljenost. U novije vrijeme se organiziraju krstarenja između raznih kontinenata, kao i put oko svijeta sa posjetom najpoznatijim lukama u raznim državama. Vrijeme boravka u svakoj destinaciji je relativno kratko jer suvremeni turisti žele doživjeti što više u što kraćem vremenu.

Povijesni razvoj krstarenja

Počeci krstarenja se povezuju sa SS Great Western-om prvim parobrodom namjenski izgrađenim za prelazak Atlantika (Slika: Maketa parnog broda Great Western - Muzej znanosti-London). Imao je drveni trup, na boku lopatice i četiri jarbola. Svoje prvo putovanje preko Atlantika obavio je 8. aprila 1838. godine od Avonmouth-a (Bristol) do New Yorka. Izgrađen je bio u brodogradilištu William Petterson u Bristolu. Imao je istisninu od 2.300 t, dužinu od 71,6 m i parni stroj od 750 KS. Vozio je brzinom od 8.5 čvorova, mogao je primiti 128 putnika u prvoj klasi, a opsluživala ga je posada od 60 ljudi. Kao prvi takav brod, dobio je prestižnu Modru vrpcu, jer je taj put prevalio za 18 dana (Modra vrpca je neslužbeno priznanje koje se dodjeljuje putničkom brodu koji redovno plovi Atlantskim oceanom s rekordnom najvećom prosječnom brzinom).

Tijekom 19. st. organizirala su se putovanja radi razonode i brodovi su postajali sve veći i luksuzniji. Početkom 20. stoljeća tvrtke grade brodove za dvostruku namjenu, za prijevoz putnika i krstarenja, što dovodi do velike konkurentnosti na tržištu pomorskog prijevoza osobito između Europe i Amerike. Tek 70-ih i 80-ih godina na području Sjedinjenih Američkih Država počinju se razvijati pomorska krstarenja kao oblik turističke ponude, a u Europi i ostatku svijeta 90-ih godina. Cilj industrije za krstarenja je bio razviti masovno tržište jer su krstarenja do tada bila samo za ljude veće platežne moći. Da bi to postigli počeli su se graditi veći brodovi koji su mogli smjestiti više ljudi i koji su imali mogućnost stvaranja prihoda na brodovima kroz različite aktivnosti i usluge koje su se nudile. Godine 2004. došlo je do rasta broja putnika od preko deset milijuna u toj godini. Danas turistički stručnjaci očekuju da će broj putnika na brodovima narasti do 28 milijuna.

Kruzing sve popularniji oblik pomorske i turističke usluge

Kruzing predstavlja važan dio svjetskog turizma te svjetskih turističkih kretanja. Cilj kružnih putovanja je povećanje ukupnog broja posjetitelja u svim destinacijama i zadovoljenje potrebe turista pomoću različitih aktivnosti i atrakcija u pojedinim destinacijama. Među atrakcijama koje turisti mogu vidjeti u Boki kotorskoj i Kotoru je posjeta starog grada sa njegovim kulturno-povijesnim zanimljivostima počev od katedrale sv. Tripuna iz 12 st., posjeta Pomorskom muzeju, šetnja jednom od najdužih zidina na svijetu upisanih u svjetsku baštinu UNESCO-a 2016. godine, šetnja gradom sa razgledanjem ostalih crkava i palača, zatim vožnja gliserima po zalivu sa posjetom otočića Gospa od Škrpjela, plavoj špilji, vožnja otvorenim autobusima po zalivu, vožnja žičarom Kotor – Lovćen, kao i odlazak autobusima do Budve i Cetinja itd. Turisti sa kruzera zaista imaju što vidjeti u najjužnijem fjordu u Europi i jednom od najljepših zaljeva svijeta.

Turistički aranžmani objedinjuju prirodnu i kulturnu baštinu određene turističke destinacije, čime se omogućuje upoznavanje turista sa običajima i navikama lokalnog stanovništva. Kada borave na brodu, putnicima su na raspolaganju različite zabavne i sportske aktivnosti radi odmora i zabave. Tako se na kruzeru prije posjete određenoj luci održavaju predavanja na više jezika sa upoznavanjem najvrednijih kulturnih i prirodnih atrakcija te destinacije. Održavaju se i razni kratki kursevi iz oblasti fotografije, kuhanja, pravljenja koktela itd. U toku dana na palubi broda se održavaju razne vježbe, sportske aktivnosti, učenje plesa i sl., a naveče u velikoj sali se održavaju različiti muzičko-zabavni spektakli. Sve to doprinosi velikoj popularnosti kruzer turizma. Posebno primamljive su razne delicije koje se u toku cijelog dana nude na kruzeru u izobilju. Kruzeri su pravi ploveći hoteli koji danas konkuriraju hotelima na kopnu i bogatiji su po sadržajima od njih. Prema istraživanjima u razdoblju od 1989. do 1996. godine potražnja u kruzer turizmu je porasla za 50%, dok je od 1996. godine do 2000. godine u četverogodišnjem razdoblju porasla za još toliko.

Luku Kotor su u poslednjih 15 godina posjetili kruzeri preko pedeset najvećih i najpoznatijih kruzig kompanija, navešćemo samo one najveće i najpoznatije: Norwegian Cruise Line, Royal Caribbean International, Carnival Cruise Line, MSC Cruise, Cunard, Virgin Voyages, Costa Cruise, Aida, Holland America Line, Princess Cruises, Celebrity Cruises, Viking, Seabourn, Regent Seven Seas Cruises, Silversea Cruise, Marella Cruise, Windstar Cruise, Sea Cloud Cruise, Ponant, P&O Cruise itd.

186 godina od redovne putničke brodske pruge Trst – Kotor i 180 godina od početka kruzing turizma

Prema podacima šibenskog kroničara Darka Gulin-a, austrijska brodarska tvrtka Austrijski Lloyd, osnovana 1833. god. je 20. kolovoza 1838. počela je održavati redovitu putničku brodsku prugu Trst – Kotor. Jedan od brodova na toj liniji je bio Arciduca Ludovico izgrađen u Londonu 1837. godine (Slika: model broda Arciduca Ludovico). Austrijski Lloyd je u periodu od 1833 do 1847.godine izgradio 24 parna broda, na kojima je plovio veliki broj kapetana i mornara iz Boke kotorske.

Lučki kapetan u Dubrovniku je 10. kolovoza 1844 god, zabilježio da su redovito brodskom prugom u grad stigla 153 putnika, među kojima je bilo i onih koje je opisao kao passegieri della gita di piacere tj. kao putnike koji putuju iz razonode. Hrvatska turistička zajednica zato s pravom 1844. god. smatra godinom u kojoj je počeo turizam u Hrvatskoj.

Godine 1844. tvrtka Lloyd počinje, pored redovitih brodskih pruga, organizirati i izletničke ture. U svibnju te godine priredila je izlet u Veneciju (na regatu gondola), Ankonu (posjet svetištu Loreto) i Pulu (obilazak Arene). Šest godina poslije parobroda Great Western sa koji se smatra da je započeo era krstarenja i kod nas su se počele obavljati izletničke ture. Kroničar bilježi da su u Šibeniku došli turisti organizirano na feštu sv. Petra i Pavla 29. lipnja 1844. parobrodom Imperatore u vlasništvu tršćanskog parobrodarskog društva Austrijski Lloyd, pa su onda iz Šibenika manjim parobrodom zaplovili do Skradinskog buka, a na povratku u Trst posjetili su Zadar. Bio je to prvi brod u Dalmaciji na kojem su putnici bili isključivo turisti, tj. prvo kruzing putovanje kod nas (Boka kotorska je tada bila u sklopu Dalmacije).

Tekst: Andro Saulačić