Društvo

Autorka teksta: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor / B.M.

Od kraja aprila, kada je u JU Dom zdravlja Kotor počela sa radom Internistička ambulanta, obavljeno je oko 900 pregleda, a dnevno se javi između 10 i 12 građana/ki.

“Najčešći razlozi dolaska su preoperativne pripreme, ali i hronične bolesti, poput arterijske hipertenzije, hiperlipidemije, kardiomiopatije i srčane insuficijencije, diabetes mellitusa, insulinske rezistencije i anemije”, saopštila je danas u Magazinu “Grad” Radio Kotora internistkinja, dr Dejana Ašanin Ivezaj.

Malo je, međutim, mlađih od 40 godina koji se obraćaju za pomoć, iako bi, prema njenim riječima, upravo oni trebalo da potraže stručni savjet.

“Insulinskoj rezistenciji koja je danas veoma zastupljena, recimo, često se pridaje značaj tek kada pređe u predijabetes ili dijabetes, odnosno kada su terapijske mogućnosti već ograničene. Iskustvo iz ambulante pokazuje i da određeni zdravstveni problemi, posebno kod mlađih žena, mogu dugo ostati neprepoznati. Među njima je, na primjer, hipotireoza, odnosno stanje smanjene funkcije štitaste žlijezde”, upozorava naša sagovornica.

Sličnu situaciju primjećuje i kada su u pitanju sideropenijske anemije, odnosno anemije nastale usljed nedostatka gvožđa.

U ambulanti, kaže, registruje veliki broj neadekvatno liječenih ili neliječenih, a naročito nedovoljno ispitanih slučajeva.

„Takvoj anemiji važno je naći uzrok i ne dozvoliti da se prihvata stanje anemije decenijama unazad“, navodi DR Ašanin Ivezaj.

Ni tegobe sa probavnim sistemom, podvlači, ne bi trebalo dugo odlagati za pregled. Mladi pacijenti/tkinje se ne javljaju na vrijeme ni zbog gastritisa izazvanog bakterijom Helicobacter pylori, već tek kada se razvije čir.

“Zapaljenske bolesti crijeva su sve češće, a pojedini pacijenti/kinje tegobe trpe godinama prije nego što potraže pomoć”, ističe naša gošća.

Kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima, jedan od najčešćih razloga za dolazak je povišen arterijski pritisak.

“Hipertenzija često može biti prisutna bez jasnih simptoma, zbog čega osoba može godinama biti nesvjesna da ima problem. Glavobolja, malaksalost, umor, nedostatak energije ili vrtoglavica se mogu javiti, ali su nespecifični i često se pripisuju stresu, neispavanosti ili užurbanom načinu života”, ukazuje dr Ašanin Ivezaj.

Važno je, zato, ne samo pravilno izmjeriti krvni pritisak, već i reagovati na ponovljene povišene vrijednosti.

„Kada je povišen arterijski pritisak u pitanju, on je čest razlog javljanja nama i naročito terapijski izazovan za liječenje. Smjernice su se promijenile. Povišen arterijski pritisak danas se liječi od starta, agresivno, jer je, bez sumnje, najvažniji faktor rizika za razvijanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti i posljedica. Dostupna je nova terapija, te je treba i iskoristiti“, dodaje dr Ašanin Ivezaj.

Ona podsjeća da jedno povišeno mjerenje, samo po sebi, ne znači automatski da osoba ima hipertenziju.

“Pritisak prirodno varira, a na njegovu vrijednost mogu uticati brojni faktori, kao što su fizička aktivnost, kafa, stres, odmor i san. Postoji i fenomen hipertenzije bijelog mantila, kada je krvni pritisak viši u ordinaciji, nego u kućnim uslovima, jer se ljudi uplaše našeg prisustva”, kaže ona.

Kod ponovljenih, povišenih vrijednosti ljekar može preporučiti kućno mjerenje tokom više dana, a u određenim slučajevima i mjerenje tokom 24 sata, kako bi se dobila potpunija slika o vrijednostima pritiska tokom dana i noći.

Dugotrajno povišen pritisak, naglašava, opterećuje krvne sudove i organe, pa posljedice mogu biti ozbiljne, od moždanog udara i infarkta, preko oštećenja bubrega, do srčane slabosti i poremećaja srčanog ritma.

“Kod pacijenata/tkinja sa visokim krvnim pritiskom važno je pratiti posljedice bolesti, pa bi trebalo da imaju urađen eho abdomena, eho srca, pregled očnog dna, biuret probu sa skupljanjem urina tokom 24 sata i druge odgovarajuće kontrole“, napominje dr Ašanin Ivezaj.

Posebnu pažnju, smatra, treba posvetiti i utvrđivanju uzroka hipertenzije, jer ona ne mora uvijek biti posljedica primarne bolesti.

„Studije su dokazale  da sekundarna hipertenzija, tj. ona koja je izazvana nekim oboljenjem, biva i do 30 odsto svih hipertenzija. Uviđate onda koliki je broj pacijenata/tkinja koji/e imaju neki organski uzrok hipertenzije, a da to ne znaju, niti liječe. Zato je posjeta nama, u slučaju da imate visok krvni pritisak, itekako poželjna“, kaže ona.

Savremene terapijske smjernice značajno su izmijenjene i kada je riječ o srčanoj insuficijenciji. Posebno mjesto imaju SGLT2 inhibitori, a naša gošća ukazuje da među pacijentima/kinjama i dalje postoji prostor za bolje korišćenje savremenih terapijskih mogućnosti.

Koliko brzo će dugotrajna hipertenzija ostaviti posljedice zavisi od više faktora, vrijednosti krvnog pritiska, dužine trajanja bolesti, genetske predispozicije, ali i drugih faktora rizika.

“Kada je pritisak veoma visok, posebno je važno obratiti pažnju na simptome. Vrijednosti od 180/110 mmHg i više predstavljaju ozbiljno povišen krvni pritisak i zahtijevaju medicinsku procjenu, naročito ukoliko su praćene bolom ili pritiskom u grudima, gušenjem, izraženom slabošću, poremećajem govora, slabošću jedne strane tijela, poremećajem svijesti ili jakom glavoboljom. U takvim situacijama nije preporučljivo samoinicijativno uzimati lijekove koji inače nijesu propisani, niti pokušavati naglo oboriti krvni pritisak bez savjeta zdravstvenog radnika”, savjetuje dr Ašanin Ivezaj.

Jedan od čestih problema u liječenju hipertenzije jeste i samoinicijativno prekidanje terapije kada se vrijednosti pritiska normalizuju.

„Pacijenti/kinje ponekad kažu da nekoliko dana nisu uzimali lijek i da im se ništa nije dogodilo. Međutim, ako je ljekar propisao terapiju, ona se ne prekida zato što je pritisak nekoliko dana uredan. Uredna vrijednost često znači da terapija postiže ono zbog čega je i propisana, a o eventualnoj promjeni doze ili prekidu terapije uvijek treba razgovarati sa ljekarom“, poručuje dr Ašanin Ivezaj.

Briga o zdravlju ne podrazumijeva samo odlazak ljekaru kada se pojave tegobe. Kod osoba sa povišenim krvnim pritiskom važan dio liječenja predstavljaju i svakodnevne životne navike: uravnotežena ishrana sa manje soli i industrijski prerađene hrane, više povrća i voća, redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, kao i izbjegavanje alkohola. 

Iako je Internistička ambulanta u kotorskom Domu zdravlja dostupna već četiri mjeseca, dio građana/ki još uvijek ne zna da im je ova usluga omogućena.

„Zato ih ovim putem pozivam da, ukoliko smatraju da imaju razlog za posjetu internisti/kinji, u dogovoru sa svojim izabranim ljekarom i uz uput, zakažu pregled. Na raspolaganju smo građanima/kama svakog radnog dana od 7 do 14 sati“, zaključila je dr Ašanin Ivezaj.

Razgovor je moguće poslušati na linku Magazin Grad.