Društvo

Kodeks novinara i novinarki koji prihvataju svi mediji u Crnoj Gori zastario je
i ne daje jasne smjernice medijima kako da se izbore s izazovima u digitalnom okruženju. Mediji nemaju etičke smjernice kako da urede važna pitanja poput moderacije sadržaja i upravljanja društvenim mrežama, borbe protiv dezinformacija, provjere istinitosti u reklamnom sadržaju itd.
To je pokazalo istraživanje Instituta za medije (IMCG) koji je analizirao sadržaj etičkih  dokumenata koja se odnose na medije, razgovarao sa novinarima i novinarkama, medijskim ombudsmanima, predstavnicima regulacije i samoregulacije, medijskim ekspertima i ispitivao potrebu za unapređenjem Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore.
Istraživanje je dostupno na sajtu Instituta za medije Crne Gore.

Istraživanje je pokazalo da je medijskoj sceni potrebna jača samoregulacija koja ima autoritet da ukaže na propuste i da dâ smjernice kako da se unaprijedi kvalitet izvještavanja. Medijski ombudsmani privatnih medija i samoregulatorno tijelo primaju relativno mali broj žalbi i uglavnom izostaje njihovo proaktivno djelovanje. Njima je potrebno više resursa za unapređenje rada, za bolju promociju i veću vidljivost.
U slučaju ombudsmanke RTCG, potrebna je veća podrška menadžmenta te medijske kuće kako bi ona mogla  izgraditi autoritet i bila pouzdana adresa kojoj se građani obraćaju u zaštiti svojih prava.
Dio sagovornika u istraživanju, iako svjesni političkog ambijenta i sve izraženijeg udaljavanja unutar same medijske zajednice, smatra da treba razmotriti nove modele za stvaranje jače samoregulacije. Uz podršku međunarodne zajednice i medijskih organizacija, treba pokrenuti raspravu o mogućem formiranju jedinstvenog, profesionalnog samoregulatornog tijela, jedan je od zaključaka istraživanja.
Država posljednjih godina finansijski pomaže samoregulaciju u medijima, a u procesu izmjena medijskih zakona najavljuje se i uvođenje obaveze za medije da razviju samoregulatorne mehanizme kao preduslov za podršku države kroz Fond za medijski pluralizam.

Istraživanje IMCG je pokazalo i da crnogorskim propisima u oblasti medija tek predstoji
uskađivanje s evropskim zakonodavstvom.
Zato je neophodno pokrenuti raspravu o izmijenjenoj Direktivi o audiovizuelnim uslugama, Aktu o digitalnim uslugama i Prijedlogu evropskog akta o slobodi medija o kojima se intenzivno raspravlja u zemljama EU, kao i drugim važnim pitanjima za medijsku zajednicu, poput novih oblika monetizacije medijskog sadržaja, uticaja algoritama na održivost medija, te uticaja vještačke inteligencije na rad novinara i
kvalitet sadržaja.
Ovo istraživanje Institut za medije sproveo je u okviru projekta „Naši mediji: Inicijativa za unapređenje medijske pismenosti, dijalog i aktivizam“.
Projekat se sprovodi u saradnji sa partnerima Mrežom za profesionalizaciju medija Jugoistočne Evrope (SEENPM) i njenim članicama Mediacentar Sarajevo, Albanski medijski institut, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet, partnerom izvan mreže Vijećem za štampu Kosova te uz finansijsku podršku Evropske komisije.
Saopštenje – Institut za medije Crne Gore