Društvo

Institut za biologiju mora, jedina naučno-istraživačka ustanova u Crnoj Gori posvećena isključivo proučavanju mora, ove godine obilježava 65 godina od osnivanja.

Tim povodom iz ove ustanove započeli su serijal od 65 objava tokom 2026. godine u kome će sažeto podijeliti zanimljivosti iz djelovanja Instituta, od osnivanja do danas.

,,Ispod površine Jadrana odvija se nevidljiva borba za opstanak: milioni ribljih jaja i larvi (ihtioplanktona) svakog dana utiču na budućnost mora i ribarstva Crne Gore. Ihtioplankton predstavlja rane razvojne stadijume riba i važan je pokazatelj uspješnosti mriješćenja, kvaliteta staništa i stanja ribljih populacija.

Prva ozbiljna istraživanja ihtioplanktona u Institutu za biologiju mora, na području južnog Jadrana i Bokokotorskog zaliva, započela su šezdesetih godina prošlog vijeka. Već 1966. godine naučnici su pratili mriješćenje srdele, a ubrzo potom istraživanja su proširena na proučavanje rasprostranjenosti i brojnosti ranih stadijuma inćuna u Bokokotorskom zalivu. Tada je potvrđeno da crnogorsko primorje predstavlja važno područje za razmnožavanje ključnih vrsta male plave ribe, sa velikim značajem za ribarstvo i morski ekosistem.

Nakon pionirskih istraživanja uslijedila je višedecenijska pauza, a sistematski rad je nastavljen 2006. godine, kada su pokrenuta istraživanja ihtioplanktona u Boki i na otvorenom moru Crne Gore. Tokom narednih godina prikupljeni su vrijedni podaci o brojnosti i rasprostranjenosti ribljih jaja i larvi, posebno inćuna, jedne od najvažnijih komercijalnih vrsta u Jadranu.

Rezultati su pokazali da se inćun intenzivno mrijesti duž crnogorske obale, naročito u dvije zone: na potezu od Bigove do Budve i od Crnog rta do granice sa Albanijom. U Bokokotorskom zalivu ključna područja mriješćenja nalaze se u Tivatskom i Kotorskom zalivu. Istraživanja su donijela i zabrinjavajuće nalaze: u periodu 2018–2022. zabilježen je pad brojnosti jaja i larvi inćuna, kao i smanjenje ukupnog diverziteta vrsta ihtioplanktona. Na ove promjene mogu uticati klimatske promjene i zagrijavanje mora, zagađenje, moguće promjene u režimu morskih strujanja, ali i visok stepen antropogenog pritiska na obalu i more.

Istraživanja u Bokokotorskom zalivu potvrđuju da je ovo područje svojevrsni „rasadnik života“ za brojne vrste riba. Registrovani su rani stadijumi ukupno 35 vrsta, pri čemu se sezonska struktura jasno mijenja. Tokom ljeta dominiraju inćun, knez, špar, sarag i pic, dok su zimi najbrojniji srdela i skuša; u proljeće ponovo preovladavaju inćun, špar i sarag. Jaja i larve ovih vrsta pronađeni su na velikom broju lokacija širom zaliva, što ukazuje da se upravo ovdje razmnožavaju i započinju životni ciklus.

Zbog značaja ovih podataka, Institut je predložio nadležnom ministarstvu obavezno uvođenje redovnih istraživanja ihtioplanktona u nacionalni monitoring program. Dodatno je predloženo da se vode Kotorskog i Risanskog zaliva zaštite kao zaštićeno područje VI kategorije, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, imajući u vidu njihov značaj za reprodukciju i ishranu riblje mlađi, visoku produktivnost i biodiverzitet, kao i vrijedna staništa i podvodna arheološka nalazišta, uz činjenicu da je područje pod zaštitom UNESCO-a kao prirodno i kulturno nasljeđe’’, saopštili su iz Instituta za biologiju mora.