Društvo

Udruženje ribara Kotora i poštovaoca tradicionalnog ribanja pokrenulo je inicijativu za formiranje radne grupe koja za cilj ima očuvanje kulturnog i tradicionalnog nasljeđa, očuvanje morskog i priobalnog ekosistema, kao i regulaciju pomorskog sistema u Kotorskom zalivu.

„Vođeni iskustvom zemalja članica Evropske unije, vjerujemo da je u interesu svih nas da se oformi tijelo koje bi moglo na proaktivniji način djelovati kako u društvu, tako i u institucionalnom životu. U nadi da ćete imati razumijevanja i potrebu za učešćem u radnoj grupi iznosimo početne tačke kojima je, po našim uvjerenjima, potrebno obratiti pažnju i to: očuvanje tradicionalnog načina ribanja u Kotorskom zalivu; očuvanje podvodnog i priobalnog specifičnog i ranjivog ekosistema Kotorskog zaliva; očuvanje ribarskih posti; određivanje plovnih puteva i sidrišta u Kotorskom zalivu.

U skladu sa navedenim i samim značajem Kotorskog zaliva, koji je ujedno sa bafer zonom zaštićen od strane Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) kao prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe svijeta od 1979. godine, vjerujemo i usmjereni smo ka djelovanju koje je potrebno kako bi i mi dali doprinos u očuvanju dobra koje su naše porodice vjekovima čuvale kroz tradiciju, kulturu i suživot sa morem i planinama koje ga okružuju.

Obrazloženje

Potaknuti sve većom ekspanzijom različitih vrsta turizma, kao i prenaglašenim antropogenim otiskom koji ostavlja sve manje prostora prirodi, duboko smo uvjereni da će ova inicijativa za formiranje radne grupe moći da da prostora prirodi za oporavak i već načinjenoj šteti.

Prva mjera koju predlažemo odnosi se na očuvanje tradicionalnog načina ribanja u Kotorskom zalivu, koji je poznat kao jedno od najvećih mrjestilišta ribe na Jadranu i samim tim predstavlja osnovu ranjivosti morskog biodiverziteta na Jadranu. Tradicionalnim načinom ribanja mrežama potegačama, koji se vjekovima upražnjava u Kotorskom zalivu, ostvaruje se privredna djelatnost koja se odnosi podjednako i na kulturne i kulturološke aspekte koji upotpunjuju tradiciju i nematerijalnu kulturnu baštinu priobalja.

Ova konstatacija odnosi se na način izrade barki (drvenih plovila), način izrade mreža (tratka, tratka mala, svjećarica), na način ribanja (žega – od upotrebe luči, preko petroleja do korišćenja lampi na baterijski pogon), kao i na čitav splet igara i igrokaza koji se smjenjuju od izlaska na žegu (izlazak na more može biti večernji ili jutarnji) do samog potezanja i čišćenja mreže.

Svi smo upućeni da se ovim načinom lovi polno nezrela sitna riba i upravo zato je potrebno voditi računa kako bi se zadovoljile potrebe za održivost sistema, jer u slučaju prelovljavanja i sama tradicija bi izumrla.

Druga mjera za koju se punim srcem, moralom i ličnim integritetom svi članovi Udruženja zalažemo jeste očuvanje podvodnog i priobalnog specifičnog i ranjivog ekosistema Kotorskog zaliva. Polazeći od postulata javnog interesa, odnosno da on podrazumijeva zdravu životnu sredinu, očuvanu kulturnu baštinu, bezbjednost i infrastrukturu, te uvažavajući da je zaštita osnovna civilizacijska potreba jer svi zavisimo od vode, vazduha i zemljišta, a vodeći se time da zaštita ne isključuje razvoj, želimo se nadovezati i na naredne dvije tačke dopisa koje su neodvojive.

Svi smo svjedoci da smo dosadašnjim antropogenim djelovanjem više puta bili u prilici da opomene od UNESCO-a shvatamo ozbiljno tek kada postanu kritične, dok često zanemarujemo ono što se dešava oko nas. Svakog dana raspisuju se tenderi za zahvate u priobalnim područjima koji ostaju bez adekvatnog inspekcijskog nadzora, osim u slučajevima katastrofe i posljedica koje ostavljaju na licu Kotorskog zaliva, pa tada reagujemo, ali ne pokušavamo da promijenimo dosadašnju praksu.

Pored toga, svjedoci smo da se svakodnevno, sa ili bez dozvole, u priobalnom dijelu umnožavaju bove i plutače sa tegovima na dnu mora, da se murinzi šire preko nekada nepreglednih livada posidonije (Posidonia oceanica), trajno uništavajući podvodni krajolik i ekosistem. Sve navedeno, uz sve češće pontone, u velikoj mjeri degradira ribarske poste.

U svemu ovome navodimo i probleme koji se odnose na nesavjesno upravljanje plovnim objektima, pa čak i onima kojima upravljaju najiskusniji piloti, sidreći ih na pozicijama koje nijesu predviđene za to. Vjerujemo da bi poštovanjem pravila pomorskog saobraćaja u Kotorskom zalivu, uz jasno definisane plovne puteve i sidrišta, bio ostvaren značajan napredak u očuvanju morskog ekosistema, bez ugrožavanja razvoja i turističkih potencijala.

Iskreno se nadamo da će ova inicijativa uroditi plodom i da ćemo svi zajedno, kao partneri, doprinijeti formiranju radne grupe i napraviti korak koji će donijeti dobrobiti prirodi, kulturi i nasljeđu kojem svjedočimo.

Sve navedene zaključke i smjernice djelovanja donesene su na vanrednoj sjednici Upravnog odbora Udruženja ribara Kotora i poštovaoca tradicionalnog ribanja 28. 04. 2026. godine.

Ostajemo dostupni za sva dodatna pitanja i konsultacije, kao i za učešće u rješavanju navedenih i budućih pitanja, u dobroj vjeri i nadi saradnje sa lokalnom zajednicom, institucijama sistema i medijima. Ljubazno molimo za potvrdu prijema mejla, kao i za odgovor o spremnosti za učešće u iznesenoj inicijativi za formiranje radne grupe”, navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Udruženja ribara Kotora i poštovaoca tradicionalnog ribanja, Bruno Janković.