Društvo

Proizvodnja plastike se u posljednjih 50 godina udvadesetostručila. Osim plastičnog otpada, mikroplastika predstavlja još jedan izvor opasnosti.

Ekologa i biologa Vuka Ikovića pitali smo što su danas društveno odgovorni potezi preduzetnika, ugostitelja, vlasnika velikih trgovinskih lanaca, u kontekstu priče o upotrebi plastike i zaštiti životne sredine. 

Prema njegovim riječima, inicijative za smanjenje plastike gotovo uvijek počinju od pojedinaca.

“Oni praktikuju i na svom ličnom primjeru pokazuju da se može poslovati bez korišćenja plastike, naročito one koja se upotrebljava za različite vrste ambalaža. Zanimljivo je da su u tom smislu, to većinom neke lokalne radionice, mala domaćinstva koja, bez obzira na profit, žele da doprinesu zaštiti okoline i na poseban način žive svoju, odgovornu proizvodnju”, pojašnjava Iković.

Kod vlasnika supermarketa, kaže, nema naročite društvene odgovornosti. Upravo ogromna količina zagađenja plastičnom ambalažom dolazi direktno od velikih kompanija i nekih od dobro poznatih brendova.

“Na ambalaži u supermarketima je najčešće utisnut logo  firme. To je svojevrsni oblik marketinga i tako ih mi, noseći kese iz tog marketa, reklamiramo po čitavom gradu i predstavljamo zapravonjihove bilborde. Taj plastični otpad se na kraju ne reciklira, već zauzima prostor i biva deponovan na smetlište, a potom završi u obližnji potok koji nabuja tokom prvih jesenjih ili zimskih kiša. Odgovoran potez je kada preduzetnik selektuje otpad i tako pokreće njegovu ponovnu upotrebu. Važno je iz upotrebe izbaciti  jednokratnu ambalažu, poput, plastičnih kesa”, poručuje Iković.

Podsjetimo, trenutna stopa reciklaže plastičnih materijala u svijetu je veoma niska i iznosi ne više od 14%, dok se iskorišćeni materijali uglavnom koriste za proizvodnju materijala niže vrijednosti koji više nisu reciklabilni poslije upotrebe.

Foto: slovopres.com