Društvo

Biolog i ekolog iz Danilovgrada Vuk Iković za Radio Kotor kaže da je pandemija korona virusa dvostruko uticala na životnu sredinu. 

“Ono što je pozitivno jeste da je tokom protekle dvije godine saobraćaj smanjen, što je dovelo i do manje emisije štetnih, izduvnih gasova, a samim tim i do čistijeg vazduha. Smanjena mobilnost ljudi je ostavila više prostora za životinje, pa smo pojedine vrste srijetali tamo gdje ih nije bilo posljednjih decenija, jer ih je čovjek ranije istisnuo sa njihovog staništa”, pojašnjava Iković za današnje izdanje emisije “Nedjeljni razgovor”. 

S druge strane, jedan od negativnih aspekata pandemije je činjenica da su mnogi ostali bez posla.

“Ovo je uzrokovalo i veći povatak ljudi selu. Kada čovjek izgubi zaposlenje, u prirodi uvijek može naći nešto što može pojesti ili prodati. Mi smo i do sada svoju polupraznu potrošačku korpu dopunjavali besplatnim plodovima prirode. To je u ovom trenutku dodatno izraženo. Neko siječe i prodaje drva za ogrijev, neko će eksploatisati kamen ili šljunak kao građevinski materijal, neko će brati šipurke i borovnice za džem i sok, a neko će i dalje loviti ribu strujom. Društvo je u stresu i tada je čovjek mnogo veći predator. Gladan čovjek nema izbora. Jedini izazov je kako će da preživi”, kaže Iković.

Kako navodi, priroda je najveća vrijednost Crne Gore, ali se i dalje ponašamo prema njoj kao da su njeni resursi neograničeni.  

“Razvoj države bazira se na turizmu, jer oko 25% budžeta Crne Gore dolazi upravo od ove privredne grane turizma. Zasnovan je na prirodnim ljepotama, a tako i promovišemo Crnu Goru, kao Wild Beauty. Znamo da svaki treći turista najviše dolazi u našu zemlju zbog nacionalnih parkova. Uvažavajući činjenicu da su nam kupališta atraktivna, jer su nastala prirodnim procesom rada rijeka i mora, onda zapravo većina turista dolazi u Crnu Goru zahvaljujući prirodnoj baštini. Ako izgubimo prirodu izgubićemo i turizam, izgubićemo šansu za razvoj”, poručuje Iković.

Napominje da se, nažalost, u praksi i dalje pale i neosnovano sijeku šume.

“U 2020. godini Crna Gora je uvezla oko 50 miliona eura namještaja, a izvezla je svega jedan i po million eura namještaja. Prošle godine je opožarena površina koja odgovara teritoriji opštine Žabljak. Još uvijek agresivno betoniramo i ružimo prostor, a više od pola gradova Crne Gore ispuštaju gradske fekalne vode u rijeke ili more”, rekao je Iković.

Prema njegovim riječima, u državi je 2019. godine bespravno posječeno 6.576,83 m3 drvne mase. Od toga  u državnim šumama 6.140,75 m3, a u privatnim 436,08 m3. S tim u vezi, izgubljena dobit i ekološka šteta 2019. godine je iznosila oko 8.500.000 eura, što je više i od vrijednosti desetogodišnjeg izvoza namještaja koji je iznosio svega 8 miliona eura.

“Požari iz godine u godinu zahvataju znatne površine i pričinjavaju ogromne štete. Podaci ukazuju da su u periodu 2012. do 2018. godine, bila 532 šumska požara, sa opožarenom površinom šuma od 34.628,18 ha, te procijenjenom štetom oko 700 miliona eura ukoliko je tačna evidencija opožarenih površina”, zaključio je Iković.  

Ovonedjeljno izdanje emisije “Nedjeljni razgovor” uredila je i vodila Sanja Čavor, a reprizu možete poslušati večeras od 19 sati i 30 minuta.