Društvo

Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti, koji se u svijetu i kod nas obilježava 14. novembra, dodatni je povod da skrenemo pažnju na nivo prisutnosti ove bolesti u Crnoj Gori.

Šećerna bolest je najzastupljeniji i najznačajniji poremećaj metabolizma na planeti, a njeno praćenje kod nas se odvija kroz Registar šećerne bolesti, koji implementira i razvija Institut za javno zdravlje u saradnji sa zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.

Prema podacima Registra i procjeni o broju oboljelih osoba koje nisu dijagnostikovane, možemo reći da u Crnoj Gori ima više od 50.000 osoba u stanju dijabetesa, tako da je svaka osma odrasla osoba u Crnoj Gori oboljela od ove bolesti. Nažalost, procjene pokazuju da svakoj trećoj oboljeloj osobi bolest nije otkrivena - one se ili osjećaju zdravo ili imaju neku komplikaciju šećerne bolesti. Kod više od 30.000 odraslih osoba dijabetes je otkriven.

Registar šećerne bolesti prikuplja podatke na osnovu prijava izabranih doktora, endokrinologa i ljekara svih nivoa zdravstvene zaštite, tako da je preko 29.000 oboljelih, u periodu 1959.-2020. godine, prijavljeno u Registar šećerne bolesti.

Prikupljeni podaci nam daju sliku o karakteristikama oboljelih osoba u trenutku postavljanja dijagnoze oboljenja, pa na osnovu nje zaključujemo da dijabetes daleko najviše pogađa odraslo stanovništvo u Crnoj Gori. Od ukupnog broja oboljelih, odrasli

čine preko 98%. Najzastupljeniji tip dijabetesa je tip 2 koji ima između 92-93% oboljelih odraslih osoba.

Crnogorska nacionalna prevalenca u 2013. godini, kad je Registar počeo sa radom, iznosila je 10,5%, a već 2014. godine ona je porasla na 10,9%. Starenjem naše populacije očekuje se i da će nacionalna prevalenca rasti. Stoga procjene ukazuju da broj oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori, u budućnosti može toliko porasti da će nacionalna prevalenca iznositi i do 12%.

Kada je riječ o zastupljenosti dijabetesa među polovima, možemo konstatovati da imamo približno jednak broj muškaraca i žena oboljelih od šećerne bolesti. Razlika među polovima u broju oboljelih se ispoljava u populaciji između 55. i 64. godine strosti. Upravo u ovoj životnoj dobi je 1/3 oboljelih. U ovoj populaciji je više oboljelih muškaraca (52%) koji su

često suočeni sa komplikacijama šećerne bolesti. Svaka deseta osoba ove starosne dobi, u trenutku otkrivanja bolesti, već ima razvijene komplikacije.

Takođe, oboljeli muškarci imaju veći broj komplikacija nego žene koje i kasnije obolijevaju. Žene više obolijevaju od muškaraca poslije 65. godine, što može imati uticaja na životni vijek. Veći broj komplikacija zastupljen je kod mlađih od 65 godina, koji su radno sposobni. Prevalenca komplikacija usljed manje populacije veća je kod starijih od 65 godina.

Šećerna bolest tipa 2 kod odraslih praćena je faktorima rizika. Međutim, u Crnoj Gori kod odraslih osoba oboljelih od ove bolesti, 16% nema nijedan faktor rizika koji dovodi do njene pojave. Nažalost, 75% oboljelih osoba već ima prisutne faktore rizika koji direktno doprinose pojavi šećerne bolesti, kao i razvoju komplikacija. Komplikacije šećerne bolesti (kardiovaskularno ili neka druga teška oboljenja) prisutne su kod 9% oboljelih.

Izuzetno je važno ozbiljno shvatiti činjenicu da 50.000 osoba u stanju dijabetesa predstavlja populaciju sa povećanim zdravstvenim rizikom za dalje narušavanje zdravlja. Ako osoba u stanju dijabetesa oboli od druge bolesti, prisutan je rizik da ta bolest poprimi teži tok, a moguće i fatalni ishod. Šećerna bolest ne mijenja samo kvalitet života, ona značajno utiče i na skraćenje životnog vijeka - podaci ukazuju da je preko jedne petine umrlih osoba u Crnoj Gori imalo dijabetes tokom života.

(IJZCG)