Društvo

Gojaznost  je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21. vijeka.  Problem je porastao do razmjera pandemije, sa preko 4 miliona ljudi koji svake godine u svijetu umiru od posljedica prekomjerne tjelesne mase ili gojaznosti, saopštavaju iz IJZCG.

Stope prekomejrne tjelesne mase i gojaznosti nastavljaju da rastu kod odraslih i djece. Od 1975. do 2016. godine, prevalencija predgojazne ili gojazne djece i adolescenata uzrasta od 5 do 19 godina povećala se više od četiri puta sa 4% na 18% na globalnom nivou. Osim što uzrokuje različite fizičke i psihološke probleme, prekomjerna tjelesna masa drastično povećava rizik od  nezaraznih  bolesti (NCD), uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti.

Rizik razvoja više od jedne od ovih bolesti (ko-morbiditeta)  se povećava sa povećanjem tjelesne mase. Ukoliko se najhitnije ne preduzmu preventivne javnozdravstvene aktivnosti, pretpostavlja  se da će se gojaznost djece u narednoj deceniji povećati za 60 odsto i dostići 250 miliona do 2030. godine i da će broj gojaznih odraslih osoba do 2035. iznositi 1,9 milijardi. Medicinske posljedice gojaznosti koštaće preko 1 milijardu dolara do 2025.godine.

Rezultati ispitivanja stanja uhranjenosti sedmogodišnjaka u Crnoj Gori 2019. godine, pokazali su da je oko 35 % ispitivane djece imalo prekomjernu tjelesnu masu ili su bili gojazni. Na nastanak gojaznost utiču različiti faktori, uključujući biološke i genetske predispozicije, faktore iz porodičnog i društvenog okruženja, faktore iz životne sredine, faktore koji se odnose na mentalno zdravlje,  pristup „brzoj“  hrani, kao i drugi faktori.

Tema ovogodišnjeg Svijetskog dana borbe protiv gojaznosti je „Mijenjajmo perspektivu – hajde da pričamo o gojaznosti“ , jer je rješavanje gojaznosti svačija odgovornost. U tom smislu potrebno je:

Više poštovanja prema gojaznim osobama;

Bolja briga o njima;

Smanjiti stigmu prema gojaznim osobama:

Kreirati i sprovoditi jasnu i odvažnu zdravstvenu politiku, a posebno u dijelu koji se odnosi na dječiji uzrast;

Sprovoditi konkretne akcije. 

Smanjenje rizika za nastanak gojaznosti zahtijeva multisektorski pristup koji bi sa sa svih nivoa trebalo da obezbijedi lakšu dostupnost i pristup zdravoj hrani, a smanji reklamiranje i dostupnost manje zdravih prehrambenih proizvoda.

• Kontinuirana edukacija o značaju fizičke aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja i u skladu sa tim plansko uređenje urbanog okruženja, koje sadrži zelene površine i staze za šetnju, sigurno će doprinijeti da fizička aktivnost bude dio svakodnevnog života ljudi.
• Prepoznavanje značaja zdravlja nacije u svim politikama i svim sektorima, od zdravlja, obrazovanja, medija i kulture do razvoja i socijalnih usluga je neophodan iskorak.

Dokazano je da u svijetu postoji diskriminacija osoba sa gojaznošću pri zapošljavanju, čak i po pitanju zarade, tako da je i to mjesto na kom treba djelovati u smislu podizanja svijesti i mijenjanja pristupa kako bi nestala takva vrsta diskriminacije.

Zajedno treba da težimo ka srećnijem, zdravijem, kvalitetnijem i dužem životu za sve.

Institut za javno zdravlje Crne Gore reaguje na globalnu krizu gojaznosti kroz brojne aktivnosti:

- praćenje  trendova i prevalencije gojaznosti kroz istraživanje o dječijoj gojaznosti koje je sproveo uz podršku SZO ,

- učešće u izradi strateških dokumenta i vodiča za ishranu predškolske i školske djece, kao što su:

„Program mjera za za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori s Predlogom akcionog plana“ , 

„ Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta“,

 „Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima šećerima i solju“ (publikacije dostupne na sajtu https://www.ijzcg.me/me/publikacije ).

-edukacija i savjetovanje opšte populacije, kao i vulnerabilnih kategorija kao što su djeca, mladi, trudnice, osobe sa hroničnim oboljenjima radom u ambulanti za pravilnu ishranu,

-saradnja sa vladinim i  nevladinim  sektorom  u zajedničkom naporu kako bi se trend  gojaznosti zaustavio i preokrenuo ka negativnom, navodi se u saopštenju.