Društvo

Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) je u ponedjeljak 12. decembra 2022. godine poslala Predloge, sugestije i komentare na Nacrt Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja invaliditeta Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Predlozi, sugestije i komentari se uglavnom tiču definisanja pojedinih važnih termina za vještačenje invaliditeta, adekvatno propisivanje ovlašćenja i nadležnosti Vlade Crne Gore i Ministarstva javne uprave, pružanja mogućnosti fizioterapeutima/kinjama da budu imenovani za vještake/inje i usklađivanje rokova za donošenje rješenja o vještačenju invaliditeta sa rokovima propisanim Zakonom o upravnom postupku.

Nacrt Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja termine „lica sa invaliditetom”, „djeca sa invaliditetom, smetnjama odnosno teškoćama u razvoju”, „invaliditet” i „invalidnost” definiše u skladu sa Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom (OSI). Međutim, iako ga koristi u ovim definicijama, Nacrt Zakona ne definiše šta je to „dugoročno oštećenje”, što u praksi može dovesti do toga da Vlada Crne Gore prečesto i na uštrb prava OSI skraćuje ili produžava rok trajanja oštećenja koji se smatra dugoročnim, a što bi u krajnjem dovelo do pravne nesigurnosti u ostvarivanju prava OSI. Zbog toga je I MI Boke predložila odredbu kojom bi se propisalo da je dugoročno oštećenje ono koje traje najmanje godinu dana.

Ovim Nacrtom Zakona se prevelika nadležnost daje Ministarstvu rada i socijalnog staranja, u pogledu učešća u upravnom odboru i donošenju odluka koje su važne za funkcionisanje Zavoda za vještačenje invaliditeta, imenovanja vještaka/inja koji/e će procjenjivati invaliditet i davati nalaze i mišljenja o vrsti i stepenu invalidnosti i neophodne podrške za ravnopravno učešće OSI u društvu, kao i donošenju podzakonskih akata u vezi sa prikupljanjem neophodnih podataka o OSI od drugih institucija i vođenju Registra OSI. Ovim se zanemaruje činjenica da prava OSI nisu samo nadležnost i interesovanje ovog Ministarstva, nego i Ministarstva prosvjete, Ministarstva zdravlja, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Ministarstva javne upave i na kraju same Vlade Crne Gore, koja i osniva Zavod za vještačenje invaliditeta. Ovakav pristup u Nacrtu Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja nije u skladu sa modelom ljudskih prava, koji je zastupljen u Konvenciji UN-a o pravima OSI, nego sa modelom milosrđa prema OSI.

Zbog toga je I MI Boke predložila da, umjesto Ministarstva rada i socijalnog staranja, Vlada Crne Gore imenuje svog/ju predstavnika/cu za predsjednika/cu upravnog odboraZavoda za vještačenje invaliditeta i vještake/inje koji/e će procjenjivati invaliditet, a da Ministarstvo javne upravedonese podzakonska akta kojima će se detaljnije propisati način preuzimanja podataka o OSI iz drugih državnih i lokalnih institucija, kao i način vođenja i korišćenja podataka iz Registra OSI. Ovo je u skladu sa činjenicom da Vlada Crne Gore u upravnim odborima svih javnih ustanova koje ona osniva ima svoje predstavnike/ce, ali i donosi najvažnije odluke u vezi sa funkcionisanjem tih ustanova. Dodatno, shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti upravo je Ministarstvo javne uprave nadležno za definisanje obrazaca i podzakonskih akata o uslovima i načinima vođenja zbirki ličnih podataka građana/ki.

Nadalje, Nacrtom Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja je propisano da se za vještake/inje mogu imenovati: ljekari/ke specijalisti/kinje, psiholozi/škinje, socijalni/e radnici/e, pedagozi/škinje, logoped/ica i defektolog/škinja. Iako fizioterapeuti/kinje imaju ogromno znanje i iskustvo u prepoznavanju i smanjenju oštećenja i invalidnosti kod OSI i igraju jednu od najznačajnijih uloga u rehabilitaciji i habilitaciji djece i odraslih s invaliditetom, Nacrt Zakona im ne daje mogućnost da budu imenovani/e za vještake/inje. Zbog toga je I MI Boke predložila da se ovim veoma važnim stručnjacima/kinjama za ostvarenje prava OSI na, ne samo medicinsku rehabilitaciju, već i na rehabilitaciju i habilitaciju u oblastima profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja, samostalnog života i života u zajednici i obrazovanju, omogući da neposredno učestvuju u vještačenju invaliditeta.

Ovaj Nacrt Zakona propisuje i da je rok za donošenje prvostepenog rješenja o vještačenju invaliditeta najmanje 45 dana, a u slučaju da se od OSI traži dostavljanje dodatne dokumentacije propisuje da on može biti produžen do čak 6 mjeseci. Zavod za vještačenje invaliditeta ima 60 dana da odluči po žalbi na prvostepeno rješenje. Ovo je suprotno Zakonu o upravnom postupku, koji propisuje da je najduži rok za donošenje i prvostepenog i drugostepenog rješenja u upravnom postupku 45 dana, i sa kojim moraju biti usklađeni svi drugi zakoni. Zbog toga je I MI Boke predložilausklađivanje rokova za donošenje prvostepenih i drugostepenih rješenja o vještačenju invaliditeta sa Zakonom o upravnom postupku.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja će do utorka 27. decembra 2022. godine objaviti Izvještaj o javnoj raspravi. I MI Boke se nada da će Ministarstvo usvojiti navedene Predloge, sugestije i komentare i iskoristiti ih u izradi novog Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, što bi osiguralo usklađenost ovog Zakona sa drugim relevantnim propisima i adekvatno ostvarivanje prava OSI na procjenu invaliditeta i neophodne podrške za ravnopravno učešće u društvu.

2022. 12. 12. - Komentari I MI Boke na Nacrt Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja invaliditeta