Društvo

Povodom smrti profesorice Anite Rajčević Mažibradić saopštenjem se oglasilo Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.
U nastavku saopštenje:
 
„U Kotoru je u 80. godini preminula Anita Rajčević Mažibradić, romanistica i arhivistica, dugogodišnja predana radnica Istorijskog arhiva u Kotoru te pasionirana istražiteljica i  publicistica povijesno- kulturne baštine Boke kotorske, čemu se posvetila u potpunosti nakon odlaska u penziju.
 
U  svojem se publicističkom djelovanju posebno posvetila kotorskim plemićkim i građanskim porodicama, čiji je rezultat kapitalno djelo u izdanju Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore "Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara," koja je 2017.  godine, nakon samo dva mjeseca od objavljivanja, uz podršku Opštine Tivat, doživjelo i svoje drugo, a nakon vrlo kratkog vremena i svoje treće izdanje , koje je finansirala Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice u Zagrebu, koje je i sama autorka imala priliku predstaviti u Zagrebu .
 
U izdanju Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, potpisuje i monografiju "Hrvatsko kulturno društvo Ljudevit Gaj Donja Lastva“, objavljenu 2014. godine, koje je dragocjen putokaz budućim generacijama baštinika hrvatske kulturno- istorijske tradicije Donje Lastve , Tivta i Boke kotorske u cjelini.
 
Nedostatak postojanja naučno utemeljene istorije Tivta u prošlosti, otvara vrata raznim „kvazinaučnicima“. Zato je naučni  angažman Anite Mažibradić u pisanju o prošlosti Boke kotorske, a posebno zavičajnog Tivta,  od izuzetnog značaja.
 
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori  će se s posebnim pijetetom sjećati profesorice Anite Rajčević Mažibradić te s posebnim uvažavanjem uvijek isticati  sve ono što je učinila za hrvatsku zajednicu.
 
Aktivna, kreativna i energična i na pragu devetoga desetljeća, otišla je prerano, ali nije i njezin poletni duh, on će uvijek ostati tu .
 
Profesorica Anita Rajčević Mažibradić  sahranjena je na Gradskom groblju Vrbice u Dobroti, 5. novembra u krugu porodice i prijatelja.
 
 
     Anita Mažibradić  diplomirala  je 1967. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, na grupi za romanistiku: francuski jezik i  književnost, italijanski i latinski jezik.   Radila je kao profesor francuskog i latinskog jezika 16 godina; od 1985. do 2007.
 
Kao arhivistkinja u Državnom arhivu Crne Gore – Istorijskom arhivu Kotor radila je na obradi arhivske građe nastale za vrijeme francuske dominacije Bokom kotorskom. Na osnovu iskustava  u obradi arhivske građe učestvovala  je kao prevoditelj i saradnik na  kapitalnim  izdanjima  Istorijskog arhiva u Kotoru:. Statut grada Kotora, Statut sv. Nikole Mornara,  Ujedinjenje Boke i Crne Gore (1813-14., ), Hajduci u Boki Kotorskoj.
Godine 2007. izlagala je na  naučnom skupu sa temom  „Novac u Crnoj Gori“.
Objavila je  tridesetak naučnih radova pisanih na osnovu arhivske građe mletačkog i francuskog  razdoblja u Boki kotorskoj. Područje njenog naučnog interesa je Boka kotorska, o kojoj je, kao i o njenom stanovništvu, objavila  brojne priloge u stručnim časopisima:. godišnjaci Pomorskog muzeja u Kotoru, zbornici BOKA (Herceg-Novi), izdanja  „Sidrište zavičaja“, kojima je dala doprinos istoriografiji Herceg Novog, Kotora, Prčanja, Lepetana, Lastve i Tivta.
Posebnu vrijednost  prof. Mažibradić imaju tematski članci vezani za prošlost Tivta i okoline, s obzirom da je prošlost ovog područja nedovoljno poznata. „
 
(Saopštenje – Hrvatsko nacionalno vijeće)