Društvo

Razgovor sa građanima i građankama o izazovima i mogućim rješenjima za upravljanje Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora održan je u okviru procesa izrade novog Menadžment plana za područje Svjetske baštine UNESCO-a. Tribina, koju je organizovala NVO Naša akcija uz podršku Zelenog tima i Turističke organizacije Kotor, okupila je predstavnike Radne grupe za reviziju Menadžment plana, stručni tim firme URBANEX, kao i brojne građane koji su svojim prijedlozima i iskustvima doprinijeli raspravi o očuvanju ovog izuzetno vrijednog područja.

Prisutnima se na početku obratila Patricija Pobrić ispred NVO Naša akcija, poželjevši svim učesnicima dobrodošlicu, nakon čega je riječ prepustila Sandri Kapetanović iz NVO Expeditio.

„Bilo nam je žao da ne iskoristimo priliku, jer su trenutno tu naše kolege iz Urbanexa, iz Zagreba, koji ovih dana borave u Kotoru, i mislili smo da je zaista veoma dobra prilika da to iskoristimo, posebno što je Zeleni tim već prije par sedmica imao jednu diskusiju. One se nastavljaju, tako da mislimo da je ovo bila super prilika da povežemo teme koje u stvari nas sve interesuju i tiču nas svih“, kazala je Kapetanović.

Ona je podsjetila da je Menadžment plan ključni dokument za efikasno upravljanje i dugoročno očuvanje Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Istakla je da je postojeći plan usvojen 2011. godine, te da je sada pokrenut proces izrade novog Menadžment plana koji treba da odgovori na aktuelne izazove u upravljanju područjem Svjetske baštine.

Nakon nje prisutnima se obratila dr. sc. Ivana Katurić iz firme Urbanex, koja je govorila o izazovima sa kojima se područje Kotora suočava i značaju novog Menadžment plana.

„Plan upravljanja je strateški dokument, a strateški dokumenti, čak i u najuređenijim državama, imaju onakav provedbeni potencijal kakav im zajednica želi dati. Prethodni Plan upravljanja, posmatran prema svojim karakteristikama, nije bio loš, ali proces koji je trebalo da dovede do njegove realizacije jednostavno nije sproveden“, kazala je Katurić.

Dodala je da novi Menadžment plan treba da sadrži manji broj jasno definisanih i ostvarivih mjera koje će biti moguće sprovesti u praksi, upozorivši da nesprovođenje plana može dovesti do ozbiljnih posljedica.

„Gubitak UNESCO statusa bio bi težak za sve koji prepoznaju izuzetnu univerzalnu vrijednost ovog područja, ali bi imao i veoma precizne ekonomske posljedice. U sredinama u kojima je status Svjetske baštine jedna od osnova lokalne ekonomije, njegovim gubitkom nestaje i značajan dio potencijala za lokalni ekonomski razvoj“, naglasila je Katurić.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je otvorena diskusija sa građanima. Među prvima se obratio prof. dr Anton Sbutega, koji je istakao da prirodna i kulturna baština predstavlja temelj budućeg razvoja Boke Kotorske.

„Naš prirodni ambijent i kulturna baština, koju su stvarale generacije tokom više od dvije hiljade godina, predstavljaju osnovu ne samo našeg identiteta već i budućeg društvenog i privrednog razvoja. Ako uništimo tu bazu, ugrožavamo i sopstvenu budućnost“, poručio je Sbutega.

Nakon njega riječ je preuzeo arhitekta Aleksandar Dender, nekadašnji član Savjeta za upravljanje Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, koji je upozorio na dugogodišnje izostajanje efikasnog upravljanja prostorom.

„U posljednjih deset godina stvoren je vakuum u upravljanju, tokom kojeg su se desile nepovratne devastacije prirodnog i kulturnog područja Kotora. Sve ono na što smo godinama upozoravali ostalo je mrtvo slovo na papiru, dok su problemi u prostornom planiranju postajali sve veći“, istakao je Dender.

U nastavku razgovora predstavnici institucija i organizacija, stručnjaci iz oblasti arhitekture i zaštite kulturne baštine, turistički vodiči i građani otvorili su niz tema koje se odnose na budućnost Kotora. Razgovaralo se o neravnomjernoj urbanizaciji, pri čemu su se mogla čuti različita mišljenja: od stava da bi planska i umjerena gradnja u zaštićenim djelovima zaliva omogućila lokalnom stanovništvu da ostane na svojim imanjima i obezbijedi egzistenciju, umjesto da se najveći pritisak i dalje usmjerava na Dobrotu, do ocjene da nakon intenzivne urbanizacije Dobrote preostale očuvane cjeline Prčanja i Stoliva treba sačuvati od svakog daljeg građevinskog pritiska.

Značajan dio rasprave odnosio se na kruzing turizam. Ocijenjeno je da broj kruzera koji uplovljavaju u zaliv već duže vrijeme premašuje održive kapacitete prostora, dok istovremeno ne postoje adekvatni sistemi, oprema i operativni kapaciteti za efikasno reagovanje u slučaju većih pomorskih ili ekoloških incidenata. Kao ilustracija uticaja na životnu sredinu naveden je podatak da je tokom pandemije, kada gotovo nije bilo kruzera, prisustvo delfina u Kotorskom zalivu poraslo je za oko 70 odsto. Kako je istaknuto, delfini predstavljaju jedan od pokazatelja zdravog morskog ekosistema.

Tokom rasprave govorilo se i o potrebi očuvanja identiteta Starog grada, uz ocjenu da je neophodno pronaći balans između turističke ponude i sadržaja koji će prije svega odgovarati lokalnoj zajednici.

Polemiku je izazvala i tema saobraćaja. Iako je ocijenjeno da postojeća infrastruktura više ne odgovara potrebama grada, naglašeno je da gužve nisu isključivo posljedica turizma. Kao primjer navedeni su državni praznici, kada lokalno stanovništvo u znatno manjoj mjeri saobraća kroz grad, pa su i gužve osjetno manje uprkos velikom broju turista, što ukazuje da značajan dio opterećenja stvara upravo lokalni saobraćaj.

Na kraju događaja građani su pozvani da svoje prijedloge, komentare i sugestije dostave putem Upitnika za potrebe izrade Menadžment plana Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, kako bi njihova mišljenja bila uključena u izradu novog dokumenta.

Upitnik je dostupan na internet stranici Opštine Kotor - https://www.kotor.me/me/sekretarijat-za-za%C5%A1titu-prirodne-i-kulturne-ba%C5%A1tine/upitnik-za-potrebe-izrade-menadzment-plana-prirodnog-i-kulturno-istorijskog-podrucja-kotora/

Ova interaktivna radionica realizovana je u saradnji sa NVO MANS i NVO Naša akcija, u okviru projekta „Osnaživanje glasova zajednice: Zalaganje za pravdu i vladavinu prava“, koji finansira Evropska unija u Crnoj Gori.

Mihaela Moškov