Društvo

Uoči 5. novembra, Svjetskog dana romskog jezika, NVO „Mladi Romi – Herceg Novi“ podsjeća da očuvanje jezika nije samo pitanje kulture i tradicije, već i pravo jednog naroda da sačuva svoj identitet i prenese ga budućim generacijama. Istovremeno, smatramo da je ovaj datum prilika da se, osim o značaju romskog jezika, otvoreno razgovara i o rezultatima višegodišnjih ulaganja u njegovo očuvanje i razvoj.

Romski jezik je vijekovima opstajao zahvaljujući porodicama koje su ga prenosile sa generacije na generaciju. Međutim, danas se suočavamo sa ozbiljnim izazovom: djeca romske nacionalnosti odrastaju u obrazovnom sistemu u kojem njihov maternji jezik još uvijek nema odgovarajuće mjesto.

Prema preliminarnim podacima do kojih je došla naša organizacija, analizom javno dostupnih odluka i izvještaja, u periodu od 2020. do 2026. godine iz javnih fondova opredijeljeno je oko 300.000 eura za projekte i aktivnosti povezane sa romskim jezikom, uključujući njegovu promociju, standardizaciju, književnost, izdavaštvo, kulturu i medijske sadržaje.

Među finansiranim aktivnostima nalaze se radionice romskog jezika, istraživanja o njegovoj zastupljenosti u obrazovanju, projekti standardizacije, izdavanje časopisa, almanaha i drugih publikacija. Ne dovodimo u pitanje značaj ovih aktivnosti, niti trud organizacija i pojedinaca koji su ih realizovali. Naprotiv, pojedini projekti ostavili su vrijedne rezultate. Međutim, opravdano je postaviti pitanje koliko su ova višegodišnja ulaganja doprinijela stvaranju trajnih uslova da romska djeca uče svoj maternji jezik u školama.

Posebno zabrinjava činjenica da ovo pitanje nije novo. Još 5. novembra 2019. godine Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo prosvjete i Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina organizovali su regionalnu konferenciju „Romski jezik u obrazovanju“, na kojoj je predstavljen program za uvođenje romskog jezika u obrazovni sistem Crne Gore. Sedam godina kasnije, opravdano je zapitati se šta se dogodilo sa tada predstavljenim programom i zašto ova inicijativa još nije dobila konkretan rezultat u školama.

Na izostanak nastave romskog jezika ukazala je i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koja je u posebnom izvještaju iz 2023. godine konstatovala da se romski jezik ne uči u školama. Savjet Evrope je u junu 2025. godine ponovo upozorio da Crna Gora nije sprovela preporuke o njegovom uključivanju u formalno obrazovanje.

Koliko je ovaj problem ozbiljan, potvrđuje i završni izvještaj o sprovođenju Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021–2025, objavljen ove godine, u kojem se navodi da nije realizovano ni formiranje radne grupe koja je trebalo da analizira mogućnosti unapređenja nastave romskog jezika kroz izborni predmet. Kao razlozi navedeni su nedostatak nastavnog kadra, udžbenika i stručnjaka za izradu nastavnog programa.

Ipak, važno je prepoznati i pozitivne pomake. Još 2015. godine Ministarstvo za ljudska i manjinska prava finansiralo je izradu i štampanje Crnogorsko-romskog i Romsko-crnogorskog rječnika, čiji su autori Ljatif Demir, Nevsija Durmiš. Značajan doprinos predstavlja i rječnik koji je 2023. godine objavio Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina, autorke dr Hedine Tahirović-Sijerčić.

Takođe, Zavod za školstvo je 2025. godine objavio rječnik-slikovnicu „Učimo romski jezik zajedno“, uz podršku UNICEF-a i Evropske unije. Pozdravljamo i inicijativu Univerziteta Crne Gore iz aprila 2026. godine za uvođenje romskog jezika kao izbornog predmeta na studijskim programima za vaspitače i učitelje.

Ovi koraci pokazuju da određeni stručni i obrazovni materijali već postoje i da ima osnova za dalje djelovanje. Međutim, njihova puna vrijednost doći će do izražaja tek kada postanu dostupni djeci i nastavnicima kroz organizovano i kontinuirano učenje romskog jezika.

Iskustva država regiona pokazuju da to nije nedostižan cilj. U Srbiji i Sjevernoj Makedoniji romski jezik se već izučava kroz izborne programe u osnovnim školama, dok na Kosovu i u Albaniji postoje određeni oblici nastave i inicijative za njegovo učenje. Iako se obim i dostupnost nastave razlikuju, ovi primjeri pokazuju da postoje modeli na koje se Crna Gora može osloniti.

Smatramo da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, Univerzitetom Crne Gore i predstavnicima romske zajednice, treba da utvrdi jasan plan za postepeno uvođenje romskog jezika u obrazovni sistem. Realan prvi korak mogao bi biti pilot-program dobrovoljnog učenja romskog jezika u nekoliko osnovnih škola, uz pripremu nastavnog kadra i korišćenje već izrađenih materijala.

Istovremeno, pozivamo Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i druge javne institucije koje su finansirale projekte povezane sa romskim jezikom da predstave objedinjene podatke o rezultatima tih ulaganja, izrađenim materijalima i njihovoj daljoj upotrebi.

Posebno želimo da naglasimo da očuvanje romskog jezika nije u suprotnosti sa obrazovnom i društvenom integracijom. Naprotiv, djeca treba da imaju priliku da uspješno savladaju jezik nastave, ali i da istovremeno razvijaju znanje i poštovanje prema jeziku i kulturi kojoj pripadaju.

Kao organizacija koja više od dvije decenije radi na unapređenju položaja romske zajednice, svjesni smo da se ovakvi procesi ne mogu završiti preko noći. Međutim, sedam godina nakon predstavljanja programa za uvođenje romskog jezika u obrazovanje, opravdano je očekivati više od novih najava i povremenih projekata.

Ne tražimo da država prestane da finansira projekte romskog jezika. Tražimo da se nakon godina ulaganja konačno uspostavi sistem koji će obezbijediti njegovo dugoročno očuvanje i učenje.

Svjetski dan romskog jezika treba da bude prilika da se zapitamo ne samo koliko se danas govori romski jezik, već i koliko činimo da ga buduće generacije sačuvaju.

Jezik jednog naroda ne smije biti vidljiv samo na svečanostima i tokom obilježavanja značajnih datuma. On mora imati svoje mjesto u obrazovanju, kulturi i svakodnevnom životu.

NVO „Mladi Romi – Herceg Novi“