Društvo

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Radna grupa za Poglavlje 27 - Životna sredina i klimatske promjene, kao i cio klaster 4, zajedno sa šefom pregovaračke radne grupe, protekle sedmice boravila je u Briselu gdje smo Evropskoj komisiji predali detaljan izvještaj. Najveći problem Crne Gore jeste upravljanje otpadom, saopštio je za Radio Kotor direktor Agencije za zaštitu životne sredine (AZŽS) dr Milan Gazdić.

To, kaže, pogađa i Crnogorsko primorje. Pogotovo je izraženo tokom ljetnje sezone kada u turističkim centrima dolazi do velikog gomilanja otpada, što je najveći problem.

Uz podsjećanje da je prije tri mjeseca donijet novi Zakon o upravljanju otpadom, ističe da Agencija zajedno sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, priprema određena podzakonska akta koja će uticati na poboljšanje situacije u ovoj oblasti.

„Očekujem da ćemo vrlo brzo imati sređeno stanje i u toj oblasti. Crna Gora je mala zemlja, potrebno je da svaki građanin napravi iskorak, napor i da, ne samo u ovoj oblasti, nego u svakoj drugoj, poboljšamo stanje“, ocjenio je Gazdić i napomenuo da je kao jedan od najvećih problema za ekologiju u Crnoj Gori, targetirana upravo „svijest građana o ekologiji“.

„Kroz edukacije i razne radionice pokušavamo građanima da objasnimo da sami sebi kreiramo sredinu za život i da to utiče na kvalitet života svih nas“, poručuje Gazdić, koji je protekle sedmice u Institutu za biologiju mora (IBM) prisustvovao prezentaciji “Trec” projekta, prvog za proučavanje obalnih ekosistema i njihovog odgovora na okolinu koji se realizuje na nivou kontinenta. 

Takođe, kako dodaje, Agencija za zaštitu životne sredine, Ministarstvo ekologije i Eko fond organizuju eko, odnosno Arhus karavan.

„Arhuska konvencija je jako važna za informisanje građana i civilnog sektora. Želimo na taj način da pristupimo građanima, da ih informišemo o svemu što donose novi zakoni i obaveze kroz te zakone. Kroz edukaciju, zakonske odredbe i kaznene odredbe uticaćemo i na povećanje njihove svijesti o važnosti zaštite prirode“, smatra Gazdić.

Upitan kako ocjenjuje stanje životne sredine u našoj zemlji, kaže da se na to pitanje ne možete ukratko odgovoriti, ističući da se Crna Gora nalazi u jako osjetljivom regionu gdje su prisutne klimatske promjene.

„Imamo ogromnu sreću što su naša staništa prirodna, naše šume su prirodne, nisu podignute vještački kao što su na primjer u Srednjoj Evropi, Njemačkoj, Češkoj gdje se suočavaju sa sušenjem šuma. Sada vidimo da mi u Crnoj Gori to imamo, ali imamo i sreću što su naše šume prirodne i mnogo lakše ćemo se izboriti sa tim problemima. Ne moramo da ulažemo novac za adaptaciju toliko koliko zemlje u Centralnoj Evropi. Treba da obratimo pažnju samo na zaštitu ovoga što imamo. To je glavni cilj koji treba da bude svima nama“, podvlači Gazdić. 

Saradnja Instituta za biologiju mora i Agencije za zaštitu životne sredine već dugi niz godina je izuzetna, a zajedniči, napominje, sprovode projekat mapiranja morskih staništa, što se po prvi put realizuje.

„To je jedna od jako važnih i velikih obaveza koje imamo prema međunarodnoj zajednici, jer se radi o Natura 2000 mreži i njenom uspostavljanju. Zajedno sa Institutom smo počeli u pravcu formiranja te mrežu što, kako vidim, jako dobro napreduje. Sredstva za realizaciju projekta smo obezbijedili u naredne tri godine, ali želimo da što prije završimo evropske integracije, pa ćemo i rad na uspostavljanju Natura 2000 mreže ubrzati“, zaključio je Gazdić.