Društvo

Tekst Jelena Kljajević

Foto Privatna arhiva

Jedan od zadataka UNICEF-a jeste i realizacija različitih istraživanja na temu ostvarivanja prava djeteta i optimalnog ranog razvoja mališana.

Prema riječima gošće današnjeg izdanja dječje emisije „Radost“ Ide Fardinandi koja je koordinatorka za rani razvoj u UNICEF-u, rezultati ovakvih istraživanja su smjernice za kreiranje programa koji bi mogli uticati na rješavanje određenih poteškoća koje su u ranom razvoju djece u Crnoj Gori posebno zastupljene.

„Jedan od izazova je, svakako, povećanje stope dojenja koje je korisno za zdravlje beba ali i majki. U Crnoj Gori su još uvijek prilično niske, pa istraživanje koje smo sproveli govori da je samo dvadeset četiri odsto beba podojeno u prva dvadeset četiri sata po rođenju, dok se dvadeset odsto beba doji u prvih šest mjeseci. Ovo je jedna situacija koja zahtijeva stimulaciju, rad i edukaciju na pomenutu temu jer značajno utiče na zdravlje i mališana i majki“ – podsjeća Ferdinandi.

Ona ističe i da je veliki procenat djece u Crnoj Gori nezaštićeno od sprječavanja ili komplikacija pojedinih dječjih bolesti. „ Niske su stope imunizacije. Veliki je procenat male djece u Crnoj Gori koja nisu zaštićena od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom. Značajna je razlika i u opsegu vakcinacije u pojedinim crnogorskim gradovima i na tome, takođe, treba intenzivno raditi“ – sugeriše Ferdinandi.

Ona podsjeća da je učenje djeteta u ranoj fazi odrastanja jako važno.

„Do pete godine života razvije se oko devedeset odsto veličine mozga odrasle osobe što ilustruje koliko se brzo formiraju sinapse i  mozak i zbog čega je važno omogućiti djetetu stimulaciju, kako bi se mozak pravilno i optimalno razvio“ – ističe Fredinandi.

Dodaje da ih u UNICEF-u posebno raduje što se povećava stopa pohađanja vrtića u Crnoj Gori, ali i ukazuje da bi trebalo obezbijediti stimulaciju za one mališane koji, ipak, nisu redovni u vrtiću.

„Podaci pokazuju da djeca koja dolaze iz socijalno ugroženih porodica kao i mališani koji dolaze iz romskih zajednica rjeđe pohađaju vrtić. Bilo bi jako važno da se ova djeca više uključe i zbog rane socijalizacije, ali i zbog pravilne i raznovrsne ishrane koja se u vrtićima nudi“ – objašnjava Ferdinandi.

Istraživanje koje su u crnogorskim domaćinstvima, kako navodi, realizovali 2018. godine pokazuju i da su očevi manje uključeni u „podizanje djece“.

„Sa osamdeset četiri odsto mališana se redovno  igraju majke , a sa četrdeset četiri odsto djece redovno se igraju očevi. Tu je velika diskrepanca, pa nastojimo da različitim programima promovišemo i stimulišemo učešće očeva u procesu igre sa mališanima“ – kaže Ferdinandi.

Isto istraživanje je, dodaje, pokazalo da su stope nasilnog disciplinovanja djece u Crnoj Gori veoma visoke.

„Oko dvije trećine mališana je bilo izloženo psihološkoj ili fizičkoj nasilnoj disciplini, a od prilike jedna trećina, isključivo, fizičkoj. Tu, takođe, kreiramo programe kojima pokušavamo da roditeljima ukažemo na alternativne načine vaspitavanja djece, uz postavljanje granica mališanima, što je, svakako, neophodno ali bez upotrebne sile“ –navodi Ferdinandi.

Ona posebno ističe da bi u Crnoj Gori trebalo pružiti mnogo veću podršku mališanima sa smetnjama u razvoju.

„Ranom intervencijom se mogu ublažiti ili spriječiti brojne smetnje ili kašnjenja u razvoju i to je zajednički zadatak svih nas“ – zaključuje Ferdinandi.