Društvo

Tekst Jelena Kljajević

Foto Privatna arhiva

Dojenje je jedan od najboljih načina da obezbijedimo najbolji početak života za svako dijete, a iako je u Crnoj Gori posljednjih godina porasla svijest o značaju dojenja – mi smo znatno ispod svjetskog prosjeka prema kojem od prilike polovina rođene djece bude podojena u najvažnijem – prvom satu nakon rođenja.

To je za Radio Kotor kazala kordinatorka za rani razvoj u UNICEF-U Ida Ferdinandi.

Trideseta Međunarodna sedmica dojenja, obilježena prve sedmice u augustu, ove godine je stavila akcenat na podršku dojenju u društvu i porodici.

Kako je saopšteno iz UNICEF-a, prema podacima iz 2021. godine, u Crnoj Gori je svega jedna četvrtina majki djece uzrasta do 6 godina podojila svoju bebu u prvih sat vremena nakon porođaja. Tri od pet majki potvrdilo je da je njihova beba dohranjivana u porodilištu. Skoro sve majke (94%) slažu se da je potrebno poboljšati podršku koju majke dobijaju od zdravstvenih radnika kako bi što uspješnije dojile.

Stoga je krajem prošle godine UNICEF, u saradnji s Ministarstvom zdravlja, ponovo pokrenuo inicijativu „Porodilišta po mjeri beba“. U ovom periodu obučeni su, kako navode, nacionalni treneri o najnovijim standardima te inicijative. Osnovan je Nacionalni komitet za dojenje, a iz UNICEF-a najavljuju da će se u ovoj i sljedećoj godini sprovesti nacionalne obuke za zdravstvene radnike.

Kako ističe Ferdinandi, benefiti dojenja i za bebe i za majke su brojni.

“Dojenje jača imunitet beba, a to je jako važno, pošto su one veoma osjetljive jer iz tog kontrolisanog okruženja materice izlaze u svijet. Dojenjem bebe dobijaju antitijela od majke za one bolesti koje se nalaze u okruženju i bebe i majke. Takođe, majčino mlijeko štiti bebe od infekcija. Analize određenih studija su pokazale da bebe koje su dojile imaju manji rizik od gojaznosti, zatim alergija, a interesantno je da su neke studije pokazale da bebe koje su dojene imaju veći koeficijent inteligencije. Beba koju majka doji dobija od majke zdrave bakterije koje se nalaze u crijevima, a danas svi znamo koliko su te bakterije važne za imunitet. To koliko mlijeko pozitivno utiče na zdravlje djeteta - to je cijela jedna nauka, može se reći jedna savršena individualizovana medicina” – kaže Ferdinandi.

Kada su benefiti za majke koje doje u pitanju, pokazalo se, kako navodi,  da dojenje smanjuje rizik od raka dojke i raka jajnika, zatim od dijabetesa tipa dva i od postporođajne depresije. “ Dva su hormona koja igraju najvažniju ulogu u dojenju – to su prolaktin koji je zadužen za stvaranje mlijeka i oksitocin koji je zadužen za otpuštanje mlijeka- takozvani refleks otpuštanja mlijeka. Oksitocin zovemo i hormonom sreće jer se luči pred dojenje i tokom dojenja, onda kad beba zaplače, kad se majka sjeti bebe i onda su dominantna osjećanja ljubavi, topline..  Ovaj hormone ima taj uticaj da se majka vezuje za bebu. Jako je puno benefita” – priča Ferdinandi.

Dojilji je, ističe, neophodna podrška i to ne samo ona zdravstvenih radnika već i članova porodice.

“ Majka doji mnogo puta u toku dana, a to može biti između osam i dvanaest puta u nekim slučajevima. Sve zavisi od potreba bebe odnosno njenih “zahtjeva”. Zato je važno da, recimo, partner pomogne i da mama koja je pritom dojilja ne mora sve da uradi sama. Pomoć porodice i bližnjih u dnevnim obavezama je jako važna. Takođe, svi članovi društva na svoj način treba da pružaju podršku majkama koje doje” – ističe Ferdinandi.

Brojne naučno utemeljene informacije i savjeti o dojenju mogu se naći u okviru aplikacije Bebbo koju je UNICEF razvio u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Aplikacija je besplatna i dostupna na App Storu i Google Playu.