Društvo

Povodom obilježavanja 29. maja - u ekološkom kalendaru Dana kompostiranja, iz Eko centra "Delfin" proslijedili su nam tekst koji prenosimo u nastavku.

Puno prije pojave ljudi na Zemlji, kompostiranje je bilo nešto što se samo događalo. U svakoj močvari, šumi ili na livadi – gdje je god bilo vegetacije – postojalo je kompostiranje. Onda, nekad  u davnoj prošlosti jedan od naših predaka je primjetio da usjevi bolje rastu ako su blizu gomile istrulog “gnojiva” i vegetacije. Ovo otkriće se prenosilo na iduće generacije.

Rani 20-ti vijek, posebno period poslije II svjetskog rata se može opisati kao period naučne poljoprivrede, zbog korištenja hemijskih đubriva. Za poljoprivrednike širom svijeta je to novo đubrivo zamjenilo kompost - i osiromašilo zemlju.

Šta je kompostiranje ?
Ne radimo nista novo, kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada.

Kompostiranje je u stvari prirodna razgradnja organskih materija dejstvom bakterija, crvića, kao i malih insekata. Dobijeni proizvod - kompost - je koristan materijal, sličan humusu, bez neprijatnog mirisa i  može se korisiti za obradu zemljišta ili kao đubrivo.

Upotreba komposta
•               Bioremedijaciju i prevenciju zagađenja

Nova tehnologija kompostiranja, poznata kao bioremedijacija kompostom koristi se za obnovu kontaminiranog zemljišta

•               Kontrola bolesti biljaka i život

Kompostiranje se koristi za povećanje prinosa kod poljoprivrednika koj se bave organskom proizvodnjom. Istraživanja su pokazala da se kompost koristi za zaustavljanje širenja bolesti biljaka ,suzbijanje štetočina. Kompost može pomoći poljoprivrednicima da uštede novac, redukuju korišćenje pesticida, štite prirodne resurse .

•               Kontrola erozije i uređenje zemljišta

Kompost obogaćuje zemljište i redukuje eroziju jer obezbeđuje kompakciju zemljišta

•               Pošumljavanje, restauracija močvara i revitalizacija staništa

•               Zreo kompost poboljšava strukturu i mikrobiološku aktivnost tla, stoga može poslužiti kao gnojivo ili kao sredstvo za poboljšanje kvaliteta zemljišta

•               Različite kulture imaju različite potrebe za hranjivim materijama:

Za balkonsko i kućno cvijeće možemo napraviti kvalitetnu zemlju ako pomiješamo 2/4 komposta, ¼ zemlje iz bašte i 1/ 4 pijeska. Za rasadnik u bašti koristimo 1/3 komposta, 1/3 zemlje i 1/3 pijeska.

Kada započeti kompostiranje i koliko ono traje?
Kompostiranje se može započeti u bilo kojem periodu godine. Zima i nije toliko preporučljiva zbog nedostatka sastojaka za kompostiranje, ali ako je materijal za kompostiranje već formiran, tada se može nastaviti sa dodavanjem materijala. Vrijeme trajanja zavisi od toga koliko ste pažnje posvetili materijalu za kompostiranje i samom procesu, kolika je količina kompostne mase, kolike su spoljašnje temperature i sl. tako da kompostiranje može trajati od nekoliko mjeseci do 2 godine .

 Mala škola kompostiranja

Kompostirati se može u vlastitom vrtu ili dvorištu (samostalno), na pogodnim lokacijama u naseljima (zajedničko kompostiranje) i na velikim kompostanama (centralno kompostiranje) uz prethodno odvojeno prikupljanje biootpada u posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane.

 Kako kompostirati u domaćinstvu?

 Za početak odvojite biootpad (ostaci od pripreme hrane, vrtni ili zeleni otpad) od ostalog otpada.

 Odložite prikupljeni otpad u kompostilište koje možete sami napraviti od drveta, cigle ili žice proizvoljnog, željenog oblika ili u komposter koji je dostupan na tržištu. Prilikom izrade voditi računa da stranice kompostera imaju šupljine radi prozračnosti.

Poželjno je da komposter bude postavljen na zemlji. Komposter obavezno pokriti poklopcem napravljenim od dasaka, platna, kartona i sl. kako bi ga zaštitili od vremenskih uticaja

Kako dobro složiti materijal za kompostiranje?
Na dno hrpe staviti usitnjeno granje (visina sloja do 15 cm). Na to dodati sloj lišća, a zatim slojeve biootpada, koje prethodno treba izmiješati i usitniti na komade manje od 5 cm (visina sloja oko 20 cm). Između slojeva biootpada nasuti tanak sloj vrtne zemlje ili svježeg komposta. Postupak ponavljati dok kompostna hrpa ne dostigne visinu od 1,2 m. Voditi računa o odnosu vlažne i suve materije, miješati  50% vlažne materije i 50% suve materije

Aktivnosti tokom procesa kompostiranja
·    Treba voditi računa o vlažnosti komposta. Ako se formira grudva koju možemo držati s dva prsta kompost je dovoljno vlažan. Ako se kompost rasipa, onda je suv i treba ga nakvasiti ili dodati svježeg vlažnog materijala. Ako curi voda pri stiskanju grudvice tada ima previše vode, treba dodati suve materije i izmiješati.

·    Kompostnu hrpu treba prevrtati radi prozračivanja, otklanjanja neugodnih mirisa i suvišne vlage na početku nakon 2 nedelje, poslije toga svaka 2 mjeseca. Što češće miješamo kompostni materijal za kraće vrijeme ćemo dobiti gotov humus. Prilikom miješanja provjeravamo vlažnost komposta i prema potrebi poduzimamo odgovarajuće mjere

Poslije 4 do 10 mjeseci kompost je zreo i treba ga prosijati (sito s veličinom rupa oko 1 cm). Veće  komade koji su ostali na situ vratiti u proces kompostiranja. Zreli kompost ima miris kao šumski humus

·    Šta se ne smije stavljati u komposter ???
 •          Otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, bolesne biljke.

 •          Kuhinjski otpaci: ostaci kuvanih jela, meso, riba, kosti…

 •          Ostalo: velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet uopšteno, ostaci duvana, sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg uglja, ugalj za gril (zbog sadržaja teških metala)…

 •          Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže hemikalije, npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano i impregnirano drvo, stiropor…

 Eko Centar DELFIN je od 2014. godine u saradnji sa različitim međunarodnim programima, krenuo sa sprovođenjem inicijativa na uspostavljanju kompostiranja zelenog otpada u Crnoj Gori.

·    2014 – 2017. u saradnji sa Mijom OESC-e u Crnoj Gori, tehnički opremili i uspostavili kompostiranje zelenog otpada u 18% obrazovnih institucija u Crnoj Gori

·    2016.god. u saradnji sa komunalnim preduzećem u Kotoru kroz Inter - Municipal Development Grants Programme" Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA), Component I Support to Local Self Government Reform III Reference: Europaid/133-339/L/ACT/ME 2011/12.god. uspostavili prvu i za sada jedinu kompostanu zelenog otpada sa javnih površina u Crnoj Gori za opštine Kotor, Tivat, Budva i Herceg Novi.

·    2017.god tehnički osposobili i uspostavili kompostiranje zelenog otpada iz poljoprivredne proizvodnje u 45 domaćinstava sa područja Kotor, Tivta, Budve i Herceg Novog - IPA EU Susainable agriculure for sustainable Balkans 2017/2018

·    Od 2024 -2018. publikovali nekoliko priručnika i brošura na temu uspostavljanja kompostiranja.