Društvo

Povodom 21. novembra, Dana oslobođenja Kotora, Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata i antifašista Kotor i ove godine će nizom aktivnosti odati počast onima koji su svoje živote položili u borbi protiv fašizma. O značaju ovog datuma, njegovanju kulture sjećanja, radu Udruženja i potrebi da se antifašističke vrijednosti približe mlađim generacijama, u Magazinu „Grad“ Radio Kotora govorio je predsjednik Udruženja Miloš Dževerdanović.

Govoreći o istorijskom značaju 21. novembra 1944. godine, kada je Kotor oslobođen nakon četvorogodišnje okupacije, Dževerdanović je podsjetio na doprinos partizanskih jedinica, ali i na žrtve koje su prethodile oslobođenju grada.

„Bio je to zaista veličanstven dan. Poslije četiri godine okupacije, grad su oslobodile jedinice Druge dalmatinske brigade, zajedno sa formiranom Bokeljskom brigadom, i pobjedonosno ušle u Kotor. Međutim, da bismo danas mogli da cijenimo slobodu koju živimo i koja nam je ostavljena, moramo govoriti i o svemu onome što je prethodilo tom danu. Postoji jedna krilatica koja na najbolji način opisuje te generacije – 'Voljeli su slobodu više od života'. Samo te riječi dovoljno govore o vremenu u kojem su živjeli, o njihovoj hrabrosti i spremnosti da za slobodu daju ono najvrednije što su imali“, kazao je Dževerdanović.

Posebno je ukazao na činjenicu da su najveći teret Narodnooslobodilačke borbe iznijeli mladi ljudi, od kojih mnogi nisu dočekali kraj rata.

„Moramo se prisjetiti da je riječ prvenstveno o mladim ljudima, koji su najviše stradali i iznijeli najveći teret rata i revolucije. Bili su to mladići i djevojke od 15, 16 ili 17 godina, pa do tridesetih godina života. Upravo su oni činili najveći dio onih koji su stupili u borbu, a mnogi su, nažalost, u toj borbi izgubili živote. Na to posebno treba podsjećati danas, kada postoje pokušaji da se prema našoj prošlosti odnosimo na neprimjeren način i kada se zaboravlja kolika je cijena plaćena za slobodu“, istakao je Dževerdanović.

Podsjetio je da su Kotor i Boka, poput ostalih krajeva Crne Gore i tadašnje Jugoslavije, tokom Drugog svjetskog rata bili izloženi okupaciji, te da je stanovništvo svjedočilo dolasku italijanskih okupacionih jedinica.

Prema njegovim riječima, na području današnje kotorske opštine u Narodnooslobodilačkoj borbi i tokom okupacije stradalo je 526 ljudi.

„Na teritoriji današnje opštine Kotor pamtimo 526 žrtava koje su pale za slobodu. Neki su poginuli u direktnim borbama, drugi su stradali u zatvorima, od bolesti, gladi i iscrpljenosti. Svi su oni dali život za našu današnjicu. Kotor je imao i tri narodna heroja – Maša Brguljana, Nikolu Đurkovića i Sava Ilića. Oni su predstavljali svojevrsnu avangardu i intelektualnu elitu tog vremena, okupljajući oko sebe mlade ljude koji su željeli drugačiji, ravnopravniji i pravedniji život. To su bili ljudi koji su vjerovali da društvo može biti bolje i koji su bili spremni da se za takve ideale bore“, naveo je Dževerdanović.

Kada je riječ o aktivnostima Udruženja, Dževerdanović je posebno izdvojio knjigu “Spomenici ne umiru” objavljenu 2025. godine, koja predstavlja objedinjeno svjedočanstvo o žrtvama, spomenicima i obilježjima Narodnooslobodilačke borbe na području Kotora.

„Ovom prilikom posebno želim da pomenem veliki trud i napor gospodina Jova Bećira, mog prethodnika na mjestu predsjednika Udruženja, koji je zaista uložio mnogo rada da nastane jedan kvalitetan dokument, odnosno knjiga u kojoj su pobrojane žrtve, spomenici i spomen-obilježja. Mnoge naše ulice i ustanove nose imena narodnih heroja, boraca i brigada, a sve je to objedinjeno na jednom mjestu. Ta knjiga nema samo dokumentarnu i statističku vrijednost, već i obrazovnu, jer budućim generacijama ostavlja mogućnost da se upoznaju sa našim nasljeđem“, kazao je Dževerdanović.

Kako je objasnio, aktivnosti Udruženja ne svode se samo na obilježavanje značajnih datuma, već podrazumijevaju kontinuirano okupljanje članova, posjete spomen-obilježjima i saradnju sa srodnim organizacijama.

„Naš zadatak je da se okupljamo u kancelariji u Starom gradu, koju smo, koliko su nam mogućnosti dozvoljavale, malo osvježili i uredili kako bi bila pristojno mjesto za susrete. Ali nije cilj da ostanemo samo u kancelariji. Iz nje treba da izlazimo, obilazimo spomenike i čuvamo sjećanje na ljude i događaje koji su obilježili našu istoriju. Naše udruženje je jedno od najaktivnijih među dvadesetak organizacija u Crnoj Gori, što nam priznaju i u SUBNOR-u Crne Gore, sa kojim imamo odličnu saradnju. Zajedno organizujemo i promocije knjiga, ne samo onih koje su neposredno vezane za Drugi svjetski rat, jer antifašizam nije nešto što je nastalo tek 1941. godine. Borba za slobodu i otpor okupatorima duboko su utkane u istoriju Crne Gore i ovih prostora“, poručio je Dževerdanović.

Udruženje trenutno broji oko 65 aktivnih članova, ali se, kako navodi Dževerdanović, taj broj mijenja, jer se tokom obilježavanja važnih godišnjica i posjeta spomenicima njihovim aktivnostima pridružuju i drugi građani.

„Naravno, nisu svi članovi u mogućnosti da nas prate na svakom događaju, posebno kada se ima u vidu koliko je velika teritorija opštine i koliko spomen-obilježja obilazimo. Zato je važna i saradnja sa udruženjima iz Budve, Tivta i Herceg Novog, sa kojima zajednički učestvujemo u obilježavanju brojnih istorijskih datuma“, rekao je Dževerdanović.

Ta saradnja, dodaje, obuhvata obilježavanje godišnjica vezanih za Narodnooslobodilačku borbu, sjećanje na Savu Kovačevića, formiranje Bokeljske brigade, kao i značajne događaje na Grahovu, Neretvi, Sutjesci i u Jajcu.

Jedan od važnih ciljeva Udruženja u narednom periodu jeste podmlađivanje članstva i pronalaženje novih načina da se mladima približe antifašističke vrijednosti.

„Naša je namjera da podmladimo organizaciju, jer vidimo da se širom svijeta upravo mladi ljudi sve više uključuju u antifašističke pokrete i inicijative. Fašizam je vojno pobijeđen, ali nije zauvijek poražen. Danas se pojavljuje u nekim novim oblicima, koji mogu predstavljati opasnost za društvo. Vidimo da mladi u Njemačkoj, Italiji, Španiji i drugim zemljama pokazuju prkos i otpor takvim pojavama. Želimo da i naše mlade ljude uključimo kroz neke nove ideje i teme koje su njima bliske. Antifašizam danas može biti i borba za zdravo more, za očuvanje životne sredine, za zdravo društveno okruženje i otpor retrogradnim idejama koje se ponekad predstavljaju pod plaštom demokratije“, naglasio je Dževerdanović.

Govoreći o programu obilježavanja 21. novembra, Dževerdanović je najavio da će članovi Udruženja, kao i prethodnih godina, položiti cvijeće na spomen-obilježja i odati počast poginulim borcima i žrtvama fašizma.

„Naravno da ćemo, kao i svake godine, posjetiti centralni spomenik, koji za nas predstavlja svojevrsnu svetinju, mjesto posebnog pijeteta. Podignut je 1954. godine, nakon Drugog svjetskog rata, u čast svih poginulih i stradalih. Tu ćemo prigodnim govorom i polaganjem cvijeća obilježiti Dan oslobođenja Kotora. Posjetićemo i biste trojice narodnih heroja, a obilježavanje će biti organizovano i u Risnu. Nakon toga ćemo se okupiti u našoj kancelariji, družiti se i prisjetiti se svega onoga što ovaj datum predstavlja za naš grad“, kazao je Dževerdanović.

Kako je dodao, članovi Udruženja planiraju da budu dio i zvaničnog programa proslave Dana opštine, uključujući svečanu sjednicu, koja se tradicionalno održava u Kulturnom centru.

„Svako će na svoj način dati doprinos obilježavanju ovog važnog datuma, a naše udruženje će svakako imati i svoj dio programa. Ono što je najvažnije jeste da nastavimo da se okupljamo, da obilazimo mjesta sjećanja i da ne dozvolimo da se zaborave ljudi koji su nam omogućili da danas živimo u slobodi“, zaključio je Dževerdanović.

Razgovor sa Milošem Dževerdanovićem možete čuti na linku:

 https://soundcloud.com/radio-kotor/magazin-grad-gost-milo-d

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Radio Kotor/M.M.