Društvo

Panel na temu „Hrvatska i identitet Hrvata Boke Kotorske“ održan je u petak 27. septembra u crkvi Sv. Duha u Kotoru. 

Razgovor su vodili dr. sc. Božo Skoko i prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, dok je pokrovitelj programa bio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Zvonimir Deković, na početku večeri, pozdravio je sve prisutne, a posebno  ekselencije  Zlatka Kramarića i Veselku Grubišić veleposlanike Republike Hrvatske  u Albaniji i Crnoj Gori, te generalnu konzulicu Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Kotoru, Jasminku Lončarević, kao i poslanika u Skupštini Crne Gore Adrijana Vuksanovića.

Vanda Babić Galić se zahvalila na prisustvu Ranku Krivokapiću, bivšem ministru spoljnih poslova u Vladi Crne Gore.

Zvonimir Deković je naglasio  da bi Kotor i Boka ostali ono što jesu, treba sačuvati baštinike koji moraju nastaviti brinuti o kulturnom i duhovnom blagu, a to su Hrvati grada Kotora i cijele Boke.

“Kotor kao naše središte kojemu novi stanovnici precrtavaju izvorni model grada i dovode do neprepoznatljivosti njegov mediteranski brend, koji je bio uređen , mogli bi reći po mjeri njegovih građana, skoro dva milenija ranije i održavan besprijekorno sve do danas,  nameću nam novi anti-urbani pokret koji stavlja sve vrijednosti na tržište. Takvi darovi, koje su pridošlice dobili, često idu pod ruku kao nesretni usud. Ako se dogodi da Kotor izgubi svoje baštinike-Hrvate, siguran sam da i oni kojima on pripadne neće moći uživati u njegovoj ljepoti, jer se naprosto neće moći identificirati s onim što je Kotor činilo izuzetnim u kulturnom i duhovnom pogledu kroz vijekove”, kazao je Deković.

Dr. sc. Božo Skoko, redovni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji se bavi  istraživanjem identiteta i imidža država te fenomenom brendiranja,  istakao je da imidž država na početku 21. vijeka počinje imati ulogu veću nego što uopšte možemo zamisliti.

“Poslednjih godina počelo se sve više ulagati u promociju država, u imidž jer se pokazalo da se on projektuje na gotovo sve. S obzirom da je globalizacija dostigla svoj vrhunac”, Skoko tumači “počelo se istraživati što je ono drugačije i različito”.

Kako navodi, s druge  strane nacionalni identitet se vratio kao bumerang na vrhuncu globalizacije, jer su najmoćnije države svijeta shvatile da nacionalnim identitetom mogu trgovati.

“Međutim, nacionalni identitet se ovoga puta vratio ne kao neko nacionalističko oživljavanje, već kao komercijalna kategorija”, navodi Skoko.

Predavanje je održano sa ciljem  podsticanja dubljeg  promišljanje o vlastitom identitetu, važnosti obrazovanja, kulturnih aktivnosti i očuvanja jezika, najznačajnijih elemenata u očuvanju identiteta Hrvata Boke Kotorske, ali i Hrvata širom svijeta.

Skoko je u svom naučnom djelovanju istraživao, zajedničke odrednice identiteta, odnosno, što je ono zajedničko svim Hrvatima.

“Nacionalni identitet je ono što sami jesmo, što karakteriše određeni narod ili zajednicu, dok je imidž način na koji nas drugi vide”, istakao je on objasnivši da se  nacionalni imidž često temelji na stereotipima, dok je identitet dublji i složeniji fenomen kojeg čine kultura, istorija,običaji, tradicija, ali i vrijednosti koje zajednica njeguje.

Prof. dr. sc. Vandu Babić Galić je interesovala relacija pojmova regionalnog i nacionalnog identita.

“Svako može razvijati svoje specifične regionalne identite, a uvijek povijesno duboku u našem zajedničkom hrvatskom identitetu. Mi danas hrvatski identitet ne možemo posmatrati bez iznimno bogatog identiteta Hrvata u Boki Kotorskoj”, kazao je Skoko.

Svjestan je da identitet Hrvata u Boki ima dvostruku odrednicu.

“Jednostavno niti možemo zamisliti Crnu Goru, njen savremeni identitet i bogatstvo kulture bez silnih doprinosa kroz sve vijekove, da ne nabrajamo sve zaslužne među Hrvatima u Boki Kotorskoj, a sa druge strane niti hrvatski identitet možemo zamisliti bez ovog sjajnog doprinosa. Međutim, moram biti kritičan, a to je da  još uvijek na razini Hrvatske, neću spomnjati druge zajednice izvan hrvatskih granica, možda nisu osvjestili bogatstvo koje baštine ovdašnji Hrvati i njihov doprinos”, zapazio je on.

U nastavku razgovora istakao je značajnu ulogu Katoličke crkve kroz vrijeme u očuvanju identiteta kada je u pitanju Hrvatska, te se osvrnuo na značaj dolaska novog biskupa u Crnu Goru.

„ Posebno kada smo imali institucije koje nisu bile sklone čuvanju, Crkva je bila ta zadnja brana. Bez obzira na to što je Katolička crkva univerzalna, ona itekako osjeća potrebe identiteta čovjeka i zajednice i upravo zbog toga se pokazala kao vjerna čuvarica identiteta i baštine“, kazao je Skoko.

Prof. dr. sc. Babić Galić  je istakla  kako su Hrvati Boke kotorske kroz vijekove doprinosili kulturnom i društvenom životu,  istovremeno nastojeći da sačuvaju svoj nacionalni identitet.

Dr. sc. Božo Skoko je sa Zvonimirom Frkom – Petešićem napisao knjigu Hrvatska u 30 priča, koja na prijemčiv i duhovit način približava Hrvatsku.

“Htjeli smo napisati štivo gdje smo stavili sve ono što bi prosječni stranac trebao znati o Hrvatskoj i Hrvatima, a da to ispričamo na tako popularan način da svi to rado čitamo”, zaključio je Skoko, koji je između ostalog suosnivač  Millenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment, bivši novinar i urednik Hrvatske televizije, te autor osam knjiga i više od sedamdeset naučnih radova.

Tekst: Nataša Jotić

Foto: Radio Kotor