Društvo

Specijalna bolnica za psihijatriju "Dobrota" trenutno raspolaže sa 233 kreveta, dok se broj hospitalizovanih pacijenata u posljednjim sedmicama kreće između 270 i 275.

Realan broj prisutnih pacijenata, kako je u Magazinu „Grad“ Radio Kotor pojasnio direktor prim. dr Jovo Đedović, iznosi između 220 i 230, jer se dio njih nalazi na takozvanim adaptacionim vikendima.

„Trenutni broj pacijenata ne znači da imamo situaciju da više pacijenata spava u jednom krevetu. Jedan broj njih, nakon početnog i inicijalnog poboljšanja, upućuje se na tzv. adaptacione vikende. To je praksa koja postoji od osnivanja bolnice. Pacijenti borave nekoliko dana kod kuće sa porodicom, koja nadzire uzimanje terapije. Dolaze češće na kontrole, a po potrebi se prevode i na depo injekcije koje se daju intramuskularno, u razmacima od dvije, tri ili četiri sedmice, u zavisnosti od lijeka. Za to vrijeme administrativno se i dalje vode kao hospitalizovani. Tek kada smo sigurni da je stabilizacija postigla zadovoljavajući nivo, pristupa se otpustu. Oko 20 do 25 odsto kapaciteta odnosi se na pacijente na adaptacionim vikendima, tako da je realan broj prisutnih vrlo blizu broju kreveta“, pojasnio je Đedović.

Istakao je da je riječ o centralnoj ustanovi za zbrinjavanje teških mentalnih oboljenja na nivou Crne Gore, ali da su prostorni kapaciteti nedovoljni.

„Prostorni kapaciteti su isti kao 1953. godine, kada je bolnica osnovana. U međuvremenu su se potrebe višestruko povećale, posebno imajući u vidu strukturu pacijenata“, naveo je on.

Govoreći o prioritetima u radu, on je kazao da će fokus uprave biti na unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite i brizi o zaposlenima.

„U narednom periodu želimo dodatno unaprijediti kvalitet zdravstvene zaštite, ali i posvetiti posebnu pažnju zaposlenima. Burnout sindrom je realnost u ustanovama poput ove, gdje su uslovi rada izuzetno zahtjevni. Timski rad i podjela odgovornosti, takozvani ‘shared case load’, predstavljaju jedan od ključnih mehanizama za smanjenje profesionalnog izgaranja“, istakao je Đedović.

Naglasio je da, uprkos direktorskoj funkciji, i dalje aktivno radi sa pacijentima.

„Nastavio sam rad sa ambulantnim pacijentima i na Odjeljenju za bolesti zavisnosti, gdje sam bio angažovan i prije imenovanja za direktora. Takođe koordiniram podjelu supstitucione terapije u Centru za supstituciju Doma zdravlja Kotor. Upravljačka funkcija jeste dodatna obaveza, ali i prilika da preduzmemo konkretne korake ka unapređenju sistema“, kazao je on.

Kada je riječ o kadrovskim izazovima, situacija je, kako ističe, veoma složena, neophodno je između ostalog zaposliti još psihijatara jer veći broj sada zaposlenih uskoro ide u penziju.

„Nemamo dovoljan broj medicinskog kadra, posebno medicinskih tehničara. Često smo prinuđeni da postojeći kadar radi prekovremeno i dodatne smjene kako bismo odgovorili zahtjevima odjeljenja. Od 12 odobrenih mjesta za tehničare uspjeli smo da zaposlimo svega tri medicinske sestre kroz dva konkursa. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje gotovo da nema dostupnog kadra“, rekao je Đedović.

Poseban izazov predstavlja rad na najzahtjevnijim odjeljenjima.

„Imamo osam odjeljenja – dva ženska i šest muških. Na akutnim i sudskim muškim odjeljenjima neophodno je angažovati osoblje koje može odgovoriti specifičnim bezbjednosnim zahtjevima posla. To nije pitanje diskriminacije, već prirode i rizika radnog okruženja“, naglasio je.

On je dodao da je zadržavanje stručnog kadra u oblasti mentalnog zdravlja izuzetno teško.

„Rad sa agresivnim pacijentima, situacije u kojima medicinsko osoblje može biti napadnuto ili povrijeđeno, kao i neriješeni sistemski problemi, utiču na odluke zaposlenih da potraže lakše i bolje plaćene poslove. U takvim okolnostima nikoga ne možete kriviti.“

Govoreći o strukturi pacijenata, ukazao je na značajan porast broja sudskih pacijenata.

„Prije tridesetak godina broj sudskih pacijenata kretao se između 10 i 15. Danas ih imamo oko 130. Više od 50 odsto pacijenata trenutno je hospitalizovano duže od godinu dana. Sudski pacijenti često borave mjesecima ili godinama, što dodatno opterećuje kapacitete.“

Najveći broj odjeljenja je zatvorenog tipa, a miješanje različitih kategorija pacijenata dodatno komplikuje terapijski rad.

„Poseban problem predstavlja miješanje sudskih pacijenata sa teškim psihotičnim poremećajima i onih kod kojih dominiraju poremećaji ličnosti. To su različiti obrasci funkcionisanja i takve situacije zahtijevaju pojačan nadzor. U savremenim forenzičkim bolnicama te kategorije se razdvajaju, kao što je slučaj u bolnici Ashworth u Liverpoolu“, kazao je Đedović.

Kao važno sistemsko rješenje naveo je izgradnju sudske bolnice u okviru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

„U toku je izgradnja sudske bolnice u Spužu, kapaciteta nešto više od 100 mjesta. Očekuje se da građevinski radovi budu završeni tokom naredne godine. Dio sudskih pacijenata biće izmješten tamo, što bi značajno rasteretilo naše kapacitete i omogućilo više prostora za pacijente koji ostaju na liječenju u Dobroti“, zaključio je dr Đedović.

Tekst: Tamara Vuković
Foto: Radio Kotor/M.M.