Društvo

Autorka teksta: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/ S.Č.

Američke smjernice za ishranu za period 2025–2030, predstavljene kroz koncept „obrnute piramide“, izazvale su značajnu pažnju javnosti, ali i određene nedoumice, ocjenjuje za Radio Kotor dr Zorica Đorđević, specijalistkinja higijene i šefica Odsjeka za planiranje ishrane u okviru Instituta za javno zdravlje Crne Gore. 

„Prvo smo svi bili malo zbunjeni kad smo pogledali kako to sve izgleda i kako je predstavljeno. Kada se, međutim, sagleda širi kontekst i analiziraju segmenti na koje ukazuju, mogu se prepoznati određeni univerzalni principi koji su prihvatljivi”, navodi Đorđević za emisiju “Nedjeljni razgovor”.

Fokus novih preporuka stavljen je na unos proteina, što predstavlja jednu od ključnih razlika u odnosu na ranije modele ishrane.

“Proteini su neophodni za razvoj, pravilno funkcionisanje tkiva i organa, kao i za brojne metaboličke procese i hormonski balans. Ako su zastupljeni u svakom obroku, doprinose osjećaju sitosti i stabilnijem unosu energije”, pojašnjava dr Đorđević.

Esencijalne aminokiseline, kaže, najlakše unosimo iz namirnica životinjskog porijekla. Njihova bioiskoristljivost je veća u odnosu na biljne proteine. Biljni izvori, poput mahunarki i orašastih plodova imaju važnu ulogu u ukupnom unosu.

Ugljeni hidrati, uprkos čestim zabludama, ostaju osnovni izvor energije.

„Oni su izuzetno važni i čine najveći dio energetskog unosa. Ključno je da biramo složene ugljene hidrate koji polako otpuštaju šećer u krvi. Na taj način izbjegavamo nagle oscilacije i opterećenje metabolizma”, ukazuje naša sagovornica.

Značajan akcenat stavljen je i na ograničavanje prerađene hrane.

„Sve što ima veliki broj sastojaka na deklaraciji spada u prerađenu hranu. Takvi proizvodi često sadrže aditive, zaslađivače i skrivene šećere. To su faktori koji mogu remetiti prirodne metaboličke procese”, dodaje dr Đorđević.

Raspored obroka tokom dana, prema njenim riječima, od suštinskog je značaja.

„Prisustvo proteina u svakom obroku doprinosi stabilizaciji nivoa šećera u krvi. Time se smanjuju nagli napadi gladi i potreba za dodatnim unosom hrane. Organizam funkcioniše optimalnije kada ima ravnomjeran raspored obroka”, podsjeća dr Đorđević.

U novim preporukama značajno mjesto zauzimaju i cjelovite, minimalno prerađene namirnice.

„Treba da se vratimo jednostavnijim oblicima hrane i manje obrađenim proizvodima. Cjelovite žitarice, povrće i vlakna imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja. Poseban akcenat stavljen je i na zdravlje mikrobioma”, precizira ona.

Struktura obroka može se definisati kroz jednostavan model. Pola tanjira treba da čini povrće, četvrtinu proteini, a četvrtinu ugljeni hidrati. Takav odnos omogućava balansiran unos nutrijenata. Uz to, napominje, važno je voditi računa o ukupnoj količini hrane.

Savremeni način života dodatno komplikuje primjenu ovih principa.

„Ljudi često jedu brzo, usput i bez pažnje. Organizam tada nema vremena da registruje sitost. To može dovesti do prekomjernog unosa hrane i metaboličkih poremećaja”, napominje dr Đorđević.

Zdrave masti zadržavaju važnu ulogu u ishrani, jer su važne za hormonalni balans. Posebno su značajne za žensko zdravlje i reproduktivni sistem.

„Jedite raznovrsno, umjereno i u skladu sa sopstvenim potrebama. Nema potrebe za ekstremnim pristupima”, poručuje dr Đorđević.

Razgovor možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor