Društvo

Gošća emisije „Medikament“ Radio Kotora bila je specijalizantkinja psihijatrije i psihoterapeutkinja sistemske porodične terapije za bolesti zavisnosti, dr Milica Vučetić.

Između ostalog, govorila je o značaju porodične dinamike, razvoju ličnosti i uzrocima bolesti zavisnosti, naglašavajući da se problemi pojedinca ne mogu posmatrati izolovano od sistema u kojem živi.

Kada je riječ o sistemskoj porodičnoj terapiji, dr Vučetić objašnjava da je to pristup koji porodicu posmatra kao cjelinu – kao sistem u kojem su svi članovi međusobno povezani i utiču jedni na druge.

„Sistemska porodična terapija zasniva se na teorijama kibernetike. Porodica nije samo zbir pojedinaca, već složen sistem u kojem promjena kod jednog člana nužno utiče na sve ostale. Kada se pojavi bolest zavisnosti, fokus se često stavlja isključivo na osobu koja ima problem, ali ona je zapravo samo reprezent disfunkcionalnog sistema koji već dugo ne funkcioniše kako treba. Cilj terapije je da se takav sistem prepozna, razgradi i reorganizuje, što podrazumijeva uključivanje svih članova porodice u proces promjene“, navodi dr Vučetić.

Ona ističe da je proces liječenja dugotrajan i zahtjevan, ali daje najbolje rezultate upravo zato što obuhvata širi kontekst života pacijenta.

„U sistemskoj terapiji razlikujemo promjene prvog i drugog reda. Nije dovoljno da se kod pacijenta uspostavi apstinencija i da se on vrati svakodnevnom funkcionisanju. Ako se vrati u isti, nepromijenjeni porodični sistem, vrlo je vjerovatno da će se problem ponovo javiti. Zato je važno mijenjati obrasce ponašanja unutar porodice, jer je zavisnost najčešće posljedica dugotrajno narušenih odnosa i poruka koje potiču još iz djetinjstva“.

Poseban akcenat stavila je na ulogu porodice u formiranju ličnosti i mentalnog zdravlja, naglašavajući da se temelji razvoja postavljaju veoma rano.

„U zdravom porodičnom sistemu postoje jasne granice, dok su u disfunkcionalnom one difuzne ili rigidne. Difuzne granice znače da nema jasne hijerarhije – dijete može preuzeti ulogu roditelja, što dovodi do narušene porodične dinamike. Takvi obrasci često se kasnije kompenzuju kroz upotrebu alkohola i psihoaktivnih supstanci. Kada problem postane vidljiv, porodica traži pomoć, ali je važno razumjeti da problem ne pripada samo pojedincu, već cijelom sistemu“.

Kako dodaje, rani razvoj djeteta prolazi kroz niz važnih faza, poput razvoja bazičnog povjerenja, autonomije, inicijative, samopouzdanja i bliskosti.

„Ukoliko se ove faze poremete, umjesto bazičnog povjerenja razvija se nepovjerenje, nesigurnost i povlačenje. Dijete koje odrasta u nestabilnom okruženju svijet doživljava kao nesigurno mjesto, što može oblikovati ličnost sklonu izolaciji i nepovjerenju“, navodi ona.

Kada je riječ o bolestima zavisnosti, porodična dinamika može biti i faktor rizika i zaštitni mehanizam.

„U sistemskoj porodičnoj terapiji koristimo riječ genogram – mapiranje porodičnih odnosa kroz generacije. Često se uočava prenos obrazaca ponašanja, posebno kada je riječ o alkoholizmu, koji je dugo bio društveno prihvatljiv. Djeca uče posmatranjem, pa ukoliko odrastaju u okruženju gdje je konzumacija alkohola normalizovana, veća je vjerovatnoća da će usvojiti isti obrazac ponašanja“.

Na pitanje o uzrocima alkoholizma, dr Vučetić ističe da je riječ o kombinaciji genetskih, psiholoških i socijalnih faktora.

„Genetika ima određenu ulogu, ali ono što se najčešće prenosi jeste model ponašanja. Ako dijete odrasta uz roditelja koji svakodnevno konzumira alkohol, ono to doživljava kao normalno. Uz to, društveni kontekst često dodatno normalizuje takvo ponašanje. S druge strane, osobe koje su doživjele traume ili emocionalnu deprivaciju često koriste alkohol kao način regulacije emocija, što može dovesti do razvoja zavisnosti“.

Govoreći o alkoholu, naglašava da je riječ o neurotoksičnoj supstanci.

„Iako postoje preporuke o takozvanom umjerenom konzumiranju, važno je naglasiti da alkohol štetno djeluje na nervne ćelije. Kao okvir, za muškarce se navodi do dva standardna pića dnevno, toku sedmice s tim da  se dva dana sedmično se ne uzima alkohol, dok je za žene preporuka jedno standardno piće. Pod standardnim pićem podrazumijeva se čaša vina, krigla piva ili malo žestoko piće“- zakaljučila je dr Vučetić.

Emisiju možete poslušati na linku: Medikament

Tekst: Tamara Vuković
Foto: Radio Kotor/M.M.