Društvo

Hrana koja nam se danas nudi u velikoj mjeri opterećuje tijelo i organizam. „ Povratak takozvanom prirodnom načinu ishrane i pravilnom dnevnom ritmu kada je unošenje hrane u pitanju je način da smanjimo metaboličke poremećaje, tegobe i bolesti koji se vrlo često javljaju zbog nepravilnog načina ishrane“ – kaže za Radio Kotor internista dr Radmila Stračević iz Tivta koja je gostovala u našoj emisiji „Razgovori nedjeljom“.

Doktorka u razgovoru sa Jelenom Kljajević podsjeća da je industrijalizacija u posljednjih pedesetak godina omogućila da se različita vrsta hrane iz raznih krajeva svijeta nudi bukvalno u svakom dijelu planete. „ Kako biti umjeren u ovakvoj jednoj ponudi? To je već pitanje...Sva živa bića u svom staništu imaju određenu hranu u tom lancu ishrane, a čovjek je odjednom „na tacni“ dobio sve iz cijelog svijeta...To već ukazuje na problem. U posljednjih stotinjak godina se povećao broj stanovnika, zapravo je rapidno porastao. Od milijarde smo došli do nekih sedam milijardi, a to je dalo genetičarima za pravo da i tu prirodnu hranu genetski modifikuju, javljaju se hibridi i prirodna hrana počinje da se uzgaja u nekim kontrolisanim okolnostima kako bi prinos bio veći. Tako da već imamo „prirodnu problematičnu hranu“. Biljke počinju da se tove vještačkim đubrivom, da se prskaju pesticidima... Tako da ta teorija da je zdravo jesti količinski puno zdrave hrane više „ne pije vodu“ jer to zapravo nije ona ista hrana od prije pedesetak ili više godina“ – kaže doktorka Starčević. No, kako ističe, tijelo svakako ne funkciniše tako što ćemo ga „zatrpati“ pa makar i hranom koja je suštinski korisna za organizam. „ U svakom slučaju, i tu prirodno problematičnu hranu tokom dana moramo koristiti u pravo vrijeme jer je hrana „gorivo za organizam“. Od hrane tokom dana dobijamo energiju, a noću se uz pomoć nekih drugih signala „regenerišemo“ – kaže doktorka Starčević.

Prirodna hrana u sebi ima vitamine, minerale i određen procenat masnoća, ugljenih hidrata i proteina. „ Sa druge strane – danas je preko pet hiljada rafinisanih proizvoda  koji se dobijaju u fabrikama,  a već godinama tretiraju kao hrana i nalaze se u ponudi u prodavnicama. Što se mene tiče, to nam uopšte ne treba. No, ova „lažna hrana“ se, ipak,  koristi. Svakodnevno ljudi jedu kifle, slane i slatke grickalice, piju sokove...Dan ne možete zamisliti bez te „lažne hrane“. A zašto je „lažna“? Ovo što kupite u kesici ili flašici ima samo energiju odnosno masti i ugljene hidrate dok proteina, minerala i vitamina ima jako malo ili ih nema uopšte. Takođe, tu ima emulgatora, pojačivača ukusa , aroma, aditiva, boja - odnosno toliko hemije i time samo opterećujemo tijelo. Organizam ponekad to može da ispravi, ali ukoliko je ovakav način ishrane svakodnevnica pa makar i u manjim količinama – nastaje problem. Dok tijelo to sve „očisti“ potroši značajnu rezervu svojih vitamina i minerala. Zato moramo znati da treba umjereno konzumirati i to prirodnu hranu. Sistem za varenje je noću znatno sporiji i tada ne treba jesti. Takođe, preporuka je da koristimo hranu sa svog podneblja koja prija našem tijelu“ – kaže dr Starčević.

Kada je ishrana u pitanju, posebno je važno uspostaviti ritam.

„ Savremen čovjek je iz tih prirodnih ritmova izašao i dobio u ponudi vještačku hranu što je za rezultat dalo brojne metaboličke promjene, tegobe i bolesti. Zbog svega ovoga, moramo biti svjesni koliko je način ishrane značajan za naše zdravlje i vitalnost“ – poručila je doktorka Starčević gostujući u programu Radio Kotora.