Društvo

Djeca se navikama uče po modelu, a imitiraju one koje najviše vole – roditelje. Zato je na njima velika odgovornost.

Mališani oponašaju roditelje i njihove reakcije u različitim situacijama, pa je tako i sa načinom ishrane.

Internista dr Radmila Starčević je gostujući u našoj dječjoj emisiji „Radost“ kazala da od onoga što im pričamo – mališani zapamte nekih sedam do deset odsto, ali da im zato ono što vide mnogo više ostaje u pamćenju i može da se izimitira.

„ Ukoliko im mi stalno govorimo da određenu hranu ne treba da jedu, a pritom u njihovom prisustvu i sami konzumiramo baš tu vrstu hrane – biće zbunjeni. Djeca u ranom uzrastu, od na primjer dvije ili tri godine i naravno starija, roditelje posmatraju kao osobe koje žele da imitiraju jer ih  neizmjerno vole i jako su za njih vezani. Ako vide da jedete slatkiše i pijete puno sokova,  a mališanu to ne date – dijete će to posmatrati kao neku vrstu kazne i to nije dobro“ – objašnjava doktorka Starčević u razgovoru sa Jelenom Kljajević.

Činjenica je, kaže doktorka, da „ne možemo nadmudriti sistem koji nam je nametnuo mnogo nezdrave hrane u ponudi“, ali zato, ističe, treba voditi računa o tome koje namirnice biramo i donosimo u kuću. „ Rafinisane hrane ne treba da bude u kući. Jednostavno, ako im ponudite nešto nezdravo – dijete će to uzeti. Treba da se ponudi kolač ali onaj koji ćete napraviti kod kuće i onda tačno znate što je dijete pojelo“ – kaže doktorka Starčević.

Podsjeća da je veoma važno kako se trudnice pripremaju za dolazak djeteta na svijet. „ Neophodno je podsticati njihovu volju i edukovati trudnice u susret dolasku mališana na svijet kako bi bile u prilici da dijete doje jer je to jako važno. Treba podsticati majčino mlijeko. Hemijska reakcija može da se podstakne i samo kroz vježbanje će mlijeka biti dovoljno. Čim majka uzme dijete u naručje i zagrli ga luči se oksitocin, pokreće se ta hemijska reakcija i kroz vježbanje će mlijeka biti dovoljno. Tu se dobijaju i antitijela i taj početni imuni odgovor, majčino mlijeko  je najblaže, jednostavno rečeno je energetski baš kako treba“ – objašnjava dr Starčević.

Već od šestog mjeseca najčešće počinju da rastu zubići kod beba, a nakon tog perioda je, dodaje, jako važno stimulisati žvakanje hrane, a ne samo gutanje, kako je to, ističe, često slučaj.

„ Najveća zabluda su takozvani smuti preparati, mikseri i kašice jer ukoliko ih koristimo za pripremu hrane i onda kada je dijete sposobno da žvaće, jako griješimo. Mi na ovaj način ne napravimo razvoj muskulature lica, nemaju dobru artikulaciju, a pritom i ne razgovaraju jer nema puno komunikacije ni interakcije zbog savremene tehnike koja je dostupna, hrana se samo guta... Žvakanje je bitno jer stimuliše pljuvačku, a pljuvačka ima već enzim amilazu koji dolazi u kontakt sa šećerima i podstiče varenje...Zašto ovo govorim? Zato što je jako važno ispoštovati sve pomenute detalje jer svi oni imaju poseban značaj za ukupno funkcionisanje“ – ističe doktorka i dodaje da se danas gotovo devedeset odsto hrane samo guta.

„ U praksi sam vidjela primjere da se djetetu i do sedme godine daju kašice. To nije u redu jer se mališanu ne pruža šansa da nauči. Roditelji danas, generalno, uz najbolje namjere prezaštićuju djecu i tako im nesvjesno  štete. Ne daju im da padnu kako se ne bi udarili na primjer. Ali, jednostavno, život ide tako. Na primjeru se uči. Djeca, recimo, ne vole da žvaću i onda odbijaju hranu koju je neophodno žvakati. U svakom slučaju, moramo biti strpljivi i uporni, imati kontinuitet i te navike mogu da se promijene uz dobru volju“ – savjetuje doktorka Starčević.

Kada su slatkiši u pitanju – najzdraviji su: med, svježe, suvo i koštunjavo odnosno voće sezonskog karaktera..“ Napraviti domaći kolač, napraviti palačinke sa džemom, sve to može..Što se tiče rafinisane hrane, fabričkih slatkiša – i to je dozvoljeno ali sporadično, kada su na primjer neke proslave u pitanju, nikako da to djetetu bude stalno dostupno odnosno svakodnevna navika i to po više puta“ – zaključuje doktorka Starčević.