Društvo

Ginekološkinja Doma zdravlja u Dobroti, dr Aleksandra Spasić Jokmanović za današnje izdanje emisije “Radio škola” konstatuje da, prerano stupanje u polne odnose, polno prenosive bolesti, neplanirane trudnoće, upotreba psihoaktivnih supstanci, držanje dijeta (u smislu iscrpljujućih restrikcija u ishrani) i prekomjerna fizička aktivnost, negativno utiču na reproduktivno zdravlje mladih.
“Djevojke i mladići se u današnje vrijeme mnogo brže tjelesno razvijaju nego što postižu emocionalnu i socijalnu zrelost. Za donošenje odluke o stupanju u seksualne odnose potrebni su, zato, potpuna zrelost i posjedovanje znanja vezanih za zaštitu od neželjene trudnoće i polno prenosivih bolesti”, pojašnjava Spasić Jokmanović.
Kako navodi, kondom spriječava i trudnoću i nastanak polno prenosivih bolesti od kojih se neke mogu izliječiti, dok se izazivači drugih bolesti često doživotno zadržavaju u organizmu.
“Kombinovana hormonska kontracepcija je takođe na raspolaganju, jer spriječava trudnoću, ali ne i nastanak polno prenosivih bolesti. Metode izračunavanja plodnih dana kao i metoda prekinutog polnog odnosa nisu sigurne metode zaštite od trudnoće, a svakako ne štite od polno prenosivih bolesti. Namjerni prekid trudnoće višestruko ugrožava psihofizičko zdravlje adolescentkinja. Zbog nezavršenog biološkog rasta kod njih su, u odnosu na osobe starijeg životnog doba, češće prisutne komplikacije kao što su povrede unutrašnjih polnih organa, krvarenje i infekcije”, rekla je Spasić Jokmanović.
Nastala zapaljenja polnih organa, napominje naša sagovornica, mogu poprimiti hroničan tok i da rezultiraju hroničnim bolovima u maloj karlici, nemogućnošću začeća ili poteškoćama u ostvarivanju optimalnog toka i ishoda narednih trudnoća.
“Namjerni prekid trudnoće često predstavlja i emocionalno traumatično iskustvo. Hormonska postkoitalna kontracepcija, takozvana pilula za dan poslije predstavlja vanredni vid kontracepcije koji se koristi poslije nezaštićenog odnosa ili kada je došlo do neuspjeha pri primjeni redovne kontracepcije, ali nikako ne može biti zamjena za redovnu kontracepciju”, kaže Spasić Jokmanović.
Odgovorna seksualna aktivnost, ističe, podrazumijeva da su mladi dobro informisani i da brinu o svom zdravlju tako što će se svom ljekaru obratiti prije prvog stupanja u polne odnose, a kasnije nastaviti sa redovnim kontrolama.
“Uloga i podrška roditelja podjednako je važna u edukaciji adolescenata o reproduktivnom ili seksualnom zdravlju. Ukoliko nemaju pozitivnu komunikaciju sa roditeljima, vezano za promjene koje im se u periodu puberteta i adolescencije dešavaju, kao i načinima na koje se mogu zaštititi, mladi su prepušteni traženju informacija od vršnjaka ili na internetu, što može dovesti do upuštanja u rizična seksualna ponašanja koja mogu imati ozbiljne negativne posljedice”, zaključila je Spasić Jokmanović.