Društvo

Doktor Slobodan Vukanić, specijalista ginekologije i supspecijalista endokrinologije, održao je danas u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru predavanje posvećeno očuvanju ženskog zdravlja, prevenciji oboljenja i unapređenju kvaliteta života žena kroz različite životne faze.

Prisutne je na početku pozdravila direktorica Pomorskog muzeja mr Maja Uskoković, a zatim je dr Vukanić govorio o promjenama koje prate perimenopauzu i menopauzu, naglašavajući da je pravovremeno informisanje i prepoznavanje simptoma od ključnog značaja za očuvanje zdravlja.

„Postoji period koji nazivamo preperimenopauzom, kada su menstrualni ciklusi još uvijek uredni, ali se već javljaju prvi hormonski disbalansi. Nakon toga slijedi perimenopauza, najčešće između 40. i 52. godine života, kada ciklusi postaju neredovni i dolazi do značajnog pada estradiola, glavnog ženskog hormona. Menopauza se definiše retrogradno – nakon 12 mjeseci bez menstruacije – a zatim nastupa postmenopauza. Pad estrogena je izrazito dramatičan, više od 90 odsto, i upravo zbog toga ove promjene utiču na gotovo svaki organ i funkciju u organizmu, a ne samo na reproduktivno zdravlje“, objasnio je dr Vukanić.

Posebnu pažnju posvetio je vazomotornim simptomima, odnosno valunzima, koji predstavljaju jedan od najčešćih problema u menopauzi.

„Čak 75 odsto žena ima vazomotorne simptome – iznenadne talase vrućine koji se šire od grudnog koša prema vratu i licu, praćene ubrzanim radom srca i znojenjem. Oni mogu trajati od jedne do pet minuta i javljati se čak do dvadeset puta dnevno, ali i tokom noći. Noćno znojenje prekida san, dovodi do hroničnog umora, nesanice, a često je povezano i sa razvojem depresije. U prosjeku ovi simptomi traju više od sedam godina, a kod određenog broja žena mogu biti prisutni i do kraja života. Važno je naglasiti da za njih danas postoje efikasna rješenja“, kazao je on.

Govoreći o genitourinarnom sindromu menopauze, istakao je da se sa ovim problemom suočava svaka druga žena.

„Kod oko 50 odsto žena javljaju se učestale su infekcije mokraćnih puteva, otežano ili učestalo mokrenje, kao i spuštanje genitalnih organa, naročito kod žena koje su rađale prirodnim putem. Prva linija terapije su lokalni estrogeni, koji djeluju isključivo lokalno i nemaju značajan sistemski efekat. Zbog toga se mogu primjenjivati i kod velikog broja žena kod kojih postoji bojazan od hormonske terapije“, naglasio je dr Vukanić.

Dio predavanja bio je posvećen mentalnom zdravlju i kognitivnim promjenama koje prate hormonalne promjene.

„Već oko četrdesete godine života kod mnogih žena javljaju se depresija, anksioznost, razdražljivost i nesanica. Istovremeno dolazi do kognitivnih promjena – slabljenja verbalne memorije, problema sa koncentracijom, usporene obrade informacija i osjećaja takozvane 'magle u glavi'. Žene često primjećuju da im je potrebno više vremena da pronađu pravu riječ ili da obave zadatke koje su ranije radile bez poteškoća. Sve su to posljedice hormonskih promjena koje ne treba zanemarivati“, rekao je on.

Dr Vukanić je naglasio da perimenopauza i menopauza predstavljaju složen biološki proces koji zahtijeva individualan pristup svakoj pacijentkinji.

„Hormoni djeluju na svaku ćeliju organizma, zbog čega je važno rano prepoznati simptome i pravovremeno reagovati. Na taj način možemo spriječiti razvoj brojnih hroničnih bolesti. Umjesto da žena u menopauzi uzima deset ili petnaest različitih lijekova za posljedice hormonskih promjena, često je moguće pravilno odabranom terapijom riješiti uzrok problema i značajno poboljšati kvalitet života“, istakao je.

Govoreći o liječenju, naglasio je da hormonska supstituciona terapija ostaje najefikasniji način ublažavanja simptoma menopauze.

„Hormonska supstituciona terapija i dalje je najefikasnija za liječenje valunga i prevenciju osteoporoze, ali se uvijek mora procjenjivati odnos koristi i mogućih rizika. Istovremeno, fizička aktivnost, pravilna ishrana i kognitivno-bihejvioralna terapija imaju dokazanu vrijednost, ali predstavljaju dopunu, a ne zamjenu za medicinsku terapiju kada je ona potrebna. Predrasude prema hormonima treba prevazilaziti naučnim činjenicama i otvorenim razgovorom između ljekara i pacijentkinje“, poručio je dr Vukanić.

Zaključujući predavanje, istakao je da savremena medicina ima mogućnosti da ženama omogući kvalitetan život i tokom menopauze.

„Menopauza ne smije biti dijagnoza, već neosjetan životni prelaz. Žena danas ne bi trebalo da trpi simptome menopauze. Naš cilj je da pravovremenim liječenjem i multidisciplinarnim pristupom omogućimo da ovaj period života prođe što lakše, uz očuvano zdravlje i kvalitet života“, zaključio je dr Slobodan Vukanić.

Tekst i foto: Tamara Vuković