Društvo

Dr Slavica Petović, naučna savjetnica u Institutu za biologiju mora, nedavno je dobila prestižnu godišnju nagradu Univerziteta Crne Gore za izuzetan doprinos naučnoistraživačkom radu i međunarodnom ugledu Univerziteta. 

Gostujuću u emisiji “Svijet nauke” Radio Kotora, Petović je istakla da joj ovo priznanje predstavlja zadovoljstvo, ali i obavezu. 

Ona se više od 20 godina posvećeno bavi izučavanjem živog svijeta morskog dna, a sa kolegama u Laboratoriji za bentos i zaštitu mora, proučava zajednice koje pripadaju životinjskom svijetu -zoobentosom. 

,,Istraživanje morskog dna je veoma kompleksno jer zahtjeva da se ispuni veliki broj preduslova. Neko ko želi da istražuje morsko dno prvenstveno mora biti stručno potkrepljen znanjem o morskom dnu, a sa druge strane pošto je glavna metoda koju primjenjujemo u svom istaživačkom i terenskom radu  autonomno ronjenje, istovremeno mora bit i obučeni ronilac. Tokom terenskog rada veliki broj vrsta možemo odrediti na licu mjesta, što je naročito važno za rijetke i ugrožene vrste, jer ne bi trebali uzimati uzorke i dodatno ih uništavati, pa je stoga bitno da se ta vrsta pepozna na terenu. U slučaju da se determinacija ne može uraditi na licu mjesta, prinuđeni smo da uzmemo uzorak, donesemo ga u laboratoriju i uz pomoć literature i optičkih instrumenta, odredimo kojoj vrsti pripada”, navodi ona. 

Istraživanje morskog dna joj olakšava, kako ističe, to što je i obučeni ronilac. 

,,Ne znam kako bi mogla da obavljam svoj posao na osnovu materijala koji bi mi neko donio. Moj posao je prvenstveno taksonomski, pa kada govorimo o morskim zajednicama, prvo moramo znati koje vrste čine te zajednice, pa tek onda da proučavamo njihovu ekologiju i biologiju, kako bi vidjeli u kakvom su sadejstvu sa drugim vrstama. Tako da mi  je primarno da zaronim i sve vidim na licu mjesta, jer pričati o ekologiji morskog dana, a ne biti upućen šta se tu nalazi i imati sliku morskog dna, prosto je nemoguće”, objašnjava ona. 

Kako dodaje, ranije je uzorke na dubinama na kojim nije mogla doći ronjenjem uzimala sa ribarskih koča, dok sada Institut za biologiju mora posjeduje uređaj za snimanje morskog dna- rov, što je značajno kod sagledavanja tipova zajednica na većim dubinama. 

,,Morsko dno u Bokoktorskom zalivu je veoma šarenoliko. Zaliv je sam po sebi zanimljiv i njegov geomorfološki oblik je takav da je duboko uvučen u kopno, sastoji se od nekoliko cjelina i kada ga posmatramo sa aspekta zajednica morskog dna, mogu reći da je zastupljen veliki broj zajednica. Ono što je specifično je postojanje koralogenih zajednica, koje su naročito zastupljene na području Sopota i Dražin vrta, a postoje i livade morske trave i morskih cvjetnica, koje su na listi zaštićenih vrsta. Morski krastavci su takođe zaštićeni na nacionalnom nivou, a nedavno su se pojavili ilegalni sakupljači, što je ostavilo traga na brojnost njihove populacije. U našem zalivu je identifikovano oko 15 vrsta morskih zvijezda i one su zastupljene u velikom broju i nisu ugrožene na bilo koji način”- zaključila je dr Petović. 

Emisiju možete poslušati na linku Svijet nauke.

Tekst i foto: Tamara Vuković