Društvo

Bolesti zavisnosti su složena društvena pojava koja ostavlja dugotrajne štetne posljedice na pojedinca, porodicu i cijelu zajednicu. To je gostujući u programu Radio Kotora kazala dr Marina Roganović, neuropsihijatarica subspecijalistkinja za bolesti zavisnosti.

,, Bitno je istaći da je riječ o hroničnim, masovnim i progresivnim bolestima koje nastaju kao proces i traju. Savremeni čovjek je sve više zabrinut, depresivan i otuđen, često su narušeni i  porodični odnosi, osjeća se bespomoćnost i beznađe, pa dolazi do sloma adaptacionih mehanizama, tako da se čovjek najlakše kreće ka bolestima zavisnosti. Nastanak ovih bolesti je multifaktorijalan, pa ima niz razloga zašto neko postaje zavisnik”-kaže dr Roganović.

Ona dodaje da osim zavisnosti od alkohola i droga postoji niz drugih zavisnosti.

,, Bolesti zavisnosti nažalost postaju trend življenja naročito kada su mladi u pitanju. To su na primjer zavisnost od duvananskih proizvoda, interneta, mobilnog telefona, kafe, konzumiranja hrane, kocke, tableta. Takođe, imamo i razne poremećaje ishrane kao što su anoreksija i bulimija. Nekada smo znali samo za zavisnost od alkohola, pa je prva naredna zavisnost koja se pojavila od droge, a tek zatim sve ostale bolesti zavisnosti. jedna od novijih bolesti zavisnosti je zavisnost od kupovine kojoj podliježe većina žena.Mi smo jedno kupoholičarsko društvo i veoma je lako postati zavisnik od kupovine, posebno ako se uzme u obzir da smo mi potrošačko društvo koje je sklono da podlegne raznim reklamama i promocijama. Zavisnost od kafe postoji odavno i uvijek je aktuelna, dok je zavisnost od čokolade sve više izražena jer neki smatraju da čokolada može bit i antidepresiv. Smatra se da je zavisnost od čokolade jača i od zavisnosti od marihuane. neke od neobičnih zavisnosti su zavisnost od čistoće, sunčanja, treniranja, plastičnih opracija i video igrica koja je izražena i kod odraslih kao i kod djece. Zavisnost od korišćenja duštvenih mreža može biti veoma opasna”-pojašnjava Roganović.

Kako ističe, “nije tačno da sve potiče iz porodice”.
,, U praksi sam imala prilike da sretnem roditelje koji su koji imaju zaista pozitivane primjere, rade, ne koriste narkotike, ali dešava se da se dijete okrene psiho-aktivnim supstancama. Krivice leži u tome što se mlad čovjek u nekom momentu izgubi i privuče da grupa vršnjaka, koja na njega ima mnogo veći uticaj nego porodica, profesori u školi, ljekari. Djeca ne moraju imati loš primjer u porodici, ali neko dijete može biti preosjetljivo, stidljivo, neraspoloženo, i na taj način sklono je da uzmem neku supstancu da bi sebi pomoglo. Zato nikad s obzirom da su bolesti zavisnosti multifaktorijalne ne treba kriviti pojedinca, nego cijelo društvo mora sarađivati, a kacenat treba staviti na uvođenje obavezne primarne prevencije u obrazovnim ustanovama”- ističe dr Roganović.
Prema istraživanjima, kako dodaje, u Crnoj Gori “na prvom mjestu je broj zavisnika od alkohola”.

,, Iz naših proučavanja interesantan je podatak da djeca po prvi put kontakt sa alkoholom ostvaruju u kući, jer roditelji obično daju djeci da probaju pjenu piva, slatki liker, vino. Djeca su nam često govorila da su još prije trinaeste godine probali alkohol. Mladi naročito adolescent, žele da budu odrasli a to nisu, i u zavisnosti kakve ličnost on će ili da pije samo povremeno oz radoznalosti, ili da konzumira alcohol ili druge povremeno što se na neki način zove “rekreativno”, a jedan broj će nažalost da postane zavistan. Kod adolescenata još nije razvijen dio mozga koji je odgovoran za kontrolu ponašanja i donošenja odluka, tako da kada počnu da konzumiraju u mladosti psihoaktivne supstance ili aklohol, taj dio mozga se dovoljno ne razvija. Mladi ljudi nažalost, ulaze u tu priču jer smatraju da nema dobrog druženje, ekskurzije, dobre žurke bez neke psihoaktivne supstance ili alkohola , ili da bi postigli sve što se od njih traži, jer često budu izloženi nekim pritiscima. Ono što je lošepo njihovo zdravlje je što oni obično miješaju više supstanci, više različitih alkoholnih pića, alkohol i drogue, razne tablete i alcohol”- zaključila je dr Roganović.

Tekst: Tamara Vuković

Foto: arhiva Radio Kotora