Društvo

Gost programa Radio Kotora je dr Nikola Popović, ljekar u Domu starih “Grabovac” Risan, a sa njim je o aktivnostima i zdravstvenom stanju korisnika/ca i aktivnostima razgovarala Tamara Vuković.

Kakvo je zdravstveno stanje korisnika/ca Doma starih i koje su mjere trenutno na snazi, kada su posjete i sprječavanje od širenja korona virusa u pitanju?

Zdravstveno stanje korisnika/ca u našoj ustanovi je stabilno.  Nema  naročitih promjena, osim, uobičajenih, hroničnih bolesti karakterističnih za njihovu starosnu dob. Mjere koje su trenuto na snazi su liberalnije nego što su bile prethodne godine, a posjete korisnicima su dozvoljene. Poštuju se i dalje preventivne mjere distanca i upotreba zaštitnih maski, unutar ustanove, ali korisnici izlaze izvan Doma. Jedina razlika u odnosu na period prije pojave pandemije korona virusa je što se i dalje moraju posjete najaviti dan ranije kako bismo ih na vrijeme isplanirali.

Da podsjetimo koje medicinske usluge imaju štićenici Doma starih u Risnu?

Štićenici Doma starih u Risnu imaju sve medicinske usluge koje imaju i svi građani/ke Crne Gore, koji su korisnici zdravstvenog sistema naše države. U Domu su stalno zaposlena dva ljekara koji obavljaju posao na nivou primarne zdravstvene zaštite. Kolega i ja smo dobili specijalizaciju, međutim, još uvijek radimo taj posao,  imamo konsultante, ljekare specijaliste koji dolaze svake sedmice u našu ustanovu. Osim toga, sve dalje pretrage i dijagnostičke i terapijske procedure koje treba da sprovode u bolnicama sekundarnog, tercijalnog nivoa obavljaju redovno i uobičajeno kao i svi ostali građani/ke Crne Gore.

Da li trenutno ima oboljenih od korona virusa u Domu starih?

Trenutno nemamo pozitivnih korisnika/ca na korona virus. Testiramo samo one koji dolaze na prijem, u obavezi je još uvijek i dalje negativan PCR test, takođe, negativan PCR test prilikom otpuštanja sa bolničkog liječenja. Na sreću, već duže vrijeme nismo imali nijedan pozitivan test.

Koliko trenutno ima štićenika/ca i jesu li kapaciteti popunjeni?

Imamo 250 korisnika/ca u ustanovi. Budući da je planirano rušenje H paviljona i izgradnja novog i ako uzmemo u obzir da ti korisnici/e sa H paviljona treba da pređu ili u domove koji treba da se otvore u Nikšiću i Podgorici ili da ih interno razmjestimo, kapaciteti Doma su prilično popunjeni.

Da li je zabilježeno obolijevanje od sezonskog gripa i jesu li korisnici/e vakcinisani tom vakcinom ove godine?

Sada je vrijeme sezonskog gripa. Dom je otvoren, korisnici/e izlaze vani, odobrene su posjete, zaposleni/e idu kućama i normalno funkcionišemo svi, tako da imamo obiljelih od gripa. Većina korisnika/ca je vakcinisana protiv sezonskog gripa, kao i svake godine. Bilo je i slučajeva obolijevanja od gripa, a to su uglavnom štićenici sa blagom kliničkom slikom.


Koliko je nepokretnih, slabo pokretnih osoba i od kojih bolesti oni najčešće obolijevaju?

Kod štićenika ne postoji većih komplikacija koja su vezana za njihove osnovne bolesti. Od ukupnog broja štićenika, trećina njih je nepokretna. Najčešće su prisutne  kardiovaskularne bolesti, a zatim i one lokomotornog sistema. U zgradi psihogerijatrije su dominantno pacijenti/kinje sa psihijatrijskim dijagnozama.
 
Da li se radno-okupaciona terapija u ovom trenutku  odvija u punom kapacitetu, s obzirom na to da je u pandemijskom periodu bila odbustavljena?

Vratili smo se u uobičajen sistem funkcionisanja, tako da se radno-okupaciona terapija odvija u punom kapacitetu i to je nešto što korisnicima/ama veoma prija. Željno su očekivali da ponovo počnemo i to je izuzetno važno za njihovo psihičko stanje i za njihovo kvalitetnije vrijeme provedeno u ustanovi. Čim su se stvorili uslovi da se poovo počne sa radno-okupacionom terapijom, odmah smo je aktivirali.

Da li je dugotrajan kišni period uticao na raspoloženje korisnika?

Kao što nepovoljne vremenske prilike utiču na nas, ista je situacija i sa korisnicima/ama doma. Većina njih sa H paviljona šetaju rivom i slobodno se može reći da su se saživjeli sa ovim gradom. Nedostaju im izlasci kada je kišno vrijeme, ali se trudimo da im nekim aktivnostima na kvalitetan i kreativan način nadomjestimo to vrijeme. Visok  procenat vlažnosti vazduha utiče na zdravlje hroničnih  pacijenata, naročito hipertoničara i onih koji pate od respiratornih bolesti, tako da su svoje tegobe povezane sa povećanom vlagom češće prijavljivali.
 
Osim radno-okupacione terapije, kako štećenici/e provode slobodno vrijeme i da li imaju još nekih aktivnosti?

Naša socijalna služba se maksimalno trudi da im na kreativan način osmisli vrijeme. Osim radno-okupacione terapije imamo i neke sekcije, kao što su  novinarska, literarna, a sada smo u nekim pregovorima da se ponovo aktivira i likovna sekcija. Naši korisnici/e su učesnici  mnogih pučkih manifestacija u gradu. Održali smo “Noć mode” koja je, kao i uvijek, protekla u pozitivnom raspoloženju, a kojoj se korisnici/e posebno raduju. Veoma su povezani, druže se, razmjenjuju iskustva. Imaju svoje teme i razgovore i njeguju prijateljstva. Slobodno vrijeme zaista provode kvalitetno i čini mi se da, kada se otvore domovi u Podgorici i Nikšiću, biće još prilike za komunikaciju. Tada će biti jasnije da domovi za stare nisu  ustanove gdje dolaze ljudi koji nemaju nijednog drugog izbora, već su izbor samih korisnika. Smatram da je važno da vrijeme provode u društvu svoje generacije, nego da sjede sami u stanu ili kući i čekaju da se djeca i unučad nakon svojih obaveza i obavljenog posla vrate kod njih i posjećuju ih. Mišljenja sam da će domovi starih tek u Crnoj Gori doživjeti ekspanziju i svoju prepoznatljivost, te da to neće biti tema na margini o kojoj ljudi imaju uglavnom negativno mišljenje. Da ne govorim o ljudima koji imaju potrebu za produženom medicinskom njegom, oili onima koji imaju demenciju. U tom slučaju, smatram da je dom jedini izbor.  

Koliko je Vaš posao izazovan i kako izgleda jedan Vaš radni dan?
Vjerovatno ljudi misle da u Domu nema mnogo izazova, ali  svaki posao je ozbiljan i kreativan u zavisnosti od toga kako ga samo osmislite. Moj radni dan je obilježen sastancima od ranih, jutarnjih sati, a nastavlja se vizitama na odjeljenju. Uvijek postoje i vanredne okolnosti kojima moramo pristupiti odgovorno i posvećeno. Prisutne su i takozvane nemedicinske teme, pa se i njima bavimo. Uglavnom, djelujemo timski, tako da se sastajemo, o svemu otvoreno razgovaramo. Odluke ne donosimo samostalno, već se konsultujemo i dopunjujemo. Ja sam se pronašao u ovom poslu. Prošle godine sam dobio specijalizaciju u oblasti fizikalne terapije, pa sad kombinujem i tu specijalizaciju sa poslom u ustanovi, a moj radni dan je prilično ispunjen.
  
Koji su to savjeti koje biste dali našim starijim slušaocima/teljkama, kao ljekar koji brine o zdravlju pripadnika treće životne dobi?

Savjeti su isti kao i oni koje dajem korisnicima/ama naše ustanove. Najprije, iako su ljudi u određenim godinama, fizička aktivnost je jako važna. Kada to kažem, ne mislim na pretjerani napor, već na lagane šetnje, koje se kombinuju sa balansiranom ishranom, redovnim kontrolama od strane ljekara i uzimanjem terapije, i što manje stresa, ukoliko je to moguće.  

Hvala Vam što ste prihvatili naš poziv i gostovali u našoj emisiji „Medikament“.

Hvala i Vama što ste me pozvali i što redovno i posvećeno izvješatavate o aktuelnostima iz naše ustanove.

Emisiju Medikament u kojoj gostuje dr Nikola Popović možete poslušati danas od 17 i 15.