Društvo

Projekat RiskMan finansiran u okviru Erasmus + programa odnosi se na jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju, a sprovodi ga 13 partnera iz Italije, Grčke, Turske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. To je gostujući u našoj emisiji ”Svijet nauke” kazala dr Ana Pešić - viša naučna saradnica u Institutu za biologiju mora.

,,Partneri na projektu iz Crne Gore su Institut za biologiju mora i Prirodno matematički fakultet Univerziteta Crne Gore. Jedan od ciljeva ovog projekta je da se šira javnost upozna sa problemom stranih i invazivnih vrsta, kao i da se u obrazovni sistem uvedu predmeti na temu stranih invazivnih vrsta u morskim eko-sistemima. Na početku je analizirana zastupljenost problematike stranih i invazivnih vrsta u visokoškolskim ustanovama zemalja Zapadnog Balkana. Došli smo do zaključka da se toj temi malo posvećuje pažnja i jedan od glavnih ciljeva projekta je da se formiraju tri predmeta kojima će se studentima biologije iz zemalja koje su partneri na projektu, približi ova problematika i čime će se pripremiti za buduća radna mjesta, koja će se ticati upravljanja i spriječavanja pojave invazivnih vrsta u našim vodama kako slatkim tako i morskim” - kazala je Pešić.

Kako navodi, sredinom marta je u Sarajevu održan sastanak projektnih partnera i tom prilikom  su studentima Prirodno matematičkog fakultetu u Sarajevu, predstavljeni predmeti čija je implementacija predviđena pomenutim projektom.

,,Tokom sastanka studenti su ocjenjivali koliko su zadovoljni time što su vidjeli, koliko su mogli da nauče i kazali su šta misle o pripremljenim materijalima. Na osnovu tih rezultata dalje će se razvijati  kurikulumi za predmete, dok se ne dođe do finalnog proizvoda koji će biti implementiran i na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici. Benefit koji će Institut za biologiju mora imati realizacijom ovog projekta je razvoj modela upravljanja stranim invazivnim vrstama. Veoma je značajna razmjena znanja i podataka, stvaranje zajedničke baze podataka o pojavi tih vrsta u zemljama Zapadnog Balkana. Do sada nije postojao kontinuirani monitoring stranih i invazivnih vrsta, već su se radila sporadična istraživanja. U okviru projekta RiskMan formirana je zajednička baza podataka zemalja Zapadnog Balkana i svi partneri na projektu će ažurirati podatke o invazivnim vrstama u svojim ekosistemima u moru i slatkim vodama. Nakon toga planirana je i priprema zajedničkog naučnog rada sa objedinjavanjem tih podataka, a ujedno je i nabavljena oprema koja će se koristiti za neku vrstu trajnijeg monitoringa”- pojašnjava Pešić.

Laboratorija za  ihtiologiju i morsko ribarstvo Instituta za biologiju mora, kako dalje objašnjava,  sprovodi kontinuitani monitoring i prikupljanje podataka o biološkim karakteristikama populacija riba i ostalih ekonomski značajnih vrsta za ribarstvo.

,,Monitoring sprovodimo od 2017. godine, po standardima koje propisuje Evropska unija i Generalna komisija za ribarstvo Mediterana, za potrebe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, za Bokokotorski zaliv i otvoreno more crnogorskog dijela primorja. Posmatrači obilaze plovila i prikupljaju podatke, obrađuju uzorke i na kraju se sve to koristi za procjenu stanja tih populacija na regionalnom nivou. Resursi ribarstva predstavljaju djeljive resurse i njima ne može upravljati samo jedna država. Tako se procjena stanja resursa obavlja u Jadranskom moru, u okviru Generalne komisije za ribarstvo Mediterana. Ono što je uočeno je da na području Mediterana riblje populacije koje su pod stalnim pritiskom ribolova pokazuju negativne trendove, odnosno smanjenje biomase tih vrsta kao što su sardela, inćun i oslić zato što su predmet pretjeranog ribolova. Takođe, činjenica je da Crna Gora kao država ima nedovoljno razvijenu i zastarjelu ribolovnu flotu i da u ribolovnom pritisku na Jadranu učestvuje sa veoma malim postotkom”- dodaje Pešić.

Na snazi je ističe ona, Plan upravljanja malom plavom ribom u čitavom Jadranu, koji podrazumijeva smanjenje broja plovila, uvođenje ograničenja u količini ulova, smanjen broj ribolovnih dana, određena područja koja se zatvaraju za ribolov, nemogućnost ribolova tokom mrijesta ovih vrsta.

,,Crna Gora malo doprinosi ovoj situaciji ali moramo kao i ostale države da doprinosimo očuvanju ovih resursa. Problem invazivnih vrsta je prisutan i neke od njih imaju uticaja na biodiverzitet lokalnog područja, a neke mogu da budu opasne po zdravlje ili da nanesu velike ekonomske štete”- navodi Pešić.

Ona je apelovala na sve ribare da, ukoliko uoče neku vrstu riba ili drugih organizama koji su neobični, kontaktiraju Institut za biologiju mora.

,,Ribari su ti koji su na “prvoj liniji zaštite”, očuvanja i korištenja resursa mora i kao i ostali korisnici ovog područja, moraju da budu svjesni da svi moramo da damo svoj doprinos očuvanju. Bokokotorski zaliv ima veliki broj ribara ali opet, moramo da budemo svjesni da cjelokupno stanje u prirodi, klimatske promjene, zagađenje i sve ostalo uzrokuje da su  resursi pod velikim opterećenjem. Stoga, molim ribare da vraćaju nedoraslu ribu u more, da ne koriste određene mreže i alate sa  nedozvoljenim okom, ne love ribu u vrijeme kada se ta vrsta mrijesti, za dobrobit čitavog ekosistema Bokokotorskog zaliva”- zaključila je Pešić. 

Tekst: Tamara Vuković