Društvo

Kašnjenje u razvoju govora se može smatrati najučestalijim problemom kod djece.

Među poteškoćama su nepravilno izgovaranje suglasnika, njihovo mijenjanje ili izostavljanje, a nerijetko se dešava i ono što roditelji nazivaju šuškanjem odnosno takozvanim bebećim govorom.

Prema riječima specijaliste dječje i adolescentne psihijatrije iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti doktorke Ivane Milonjić, veoma je važno na vrijeme zatražiti savjet odnosno stručnu pomoć.

„ Konsultacija sa dječjim psihijatrom je neophodna ukoliko roditelji primijete da dijete uzrasta od šesnaest mjeseci ne izgovara niti jednu riječ ili ako mališan do dvadeset četvrtog mjeseca starosti još uvijek nema neke smislene fraze koje se sastoje od bar dvije riječi koje ne podrazumijevaju ponavljanje onih koje je čuo od nekog drugog“ – kaže za Radio Kotor dr Milonjić koja je bila gošća naše današnje emisije „Nedjeljni razgovor“.

Kašnjenje sa razvojem govora je, kako dodaje, najčešće udruženo i sa ostalim poteškoćama u razvoju, pa je zato konsultacija sa dječjim psihijatrom jako važnu i tu, ističe, ne savjetuje dugo čekanje.

„ Ako dijete kasni u razvoju govora to može da se reguliše logopedskim tretmanima, a ukoliko ne reagujemo i prepustimo ga samom sebi po ovom pitanju, može bez ikakvog razloga da se dogodi pridruživanje nekih emocionalnih poteškoća, da dijete razvije neke strahove, zatim se mogu desiti nelagodnosti prilikom na primjer odlaska u školu, a sve to zbog problema u govoru“ – objašnjava dr Milonjić.

Navodi da su u uzrastu od četiri godine „greške u produkciji glasova“ normalne, a odrasli mališane u tim situacijama, bez obzira na pomenute greške, jasno razumiju.

„ U uzrastu od šest ili sedam godina dijete bi trebalo da nauči sve glasove. Postoje određeni suglasnici koji se posljednji usvajaju ali uglavnom ti poremećaji „spontano prolaze“ i to do polaska u školu ili najkasnije do trećeg razreda. Tu su, naravno, i logopedski tretmani koji pomažu djetetu da usavrši govor“ – kaže dr Milonjić.

Razvoj govora, ističe, utiče „na socijalno funkcionisanje djeteta“.

„ Tu se javlja i to nezrelo ponašanje koje se nerijetko pominje ali je važno reći da nisu sve nezrelosti kod djece alarm za nešto loše. Mi to zovemo „privremenim nazadovanjima u funkciji napredovanja razvoja djeteta“. To su prosto njegove snage, kako bi mališan prevazišao razvojne zadatke. To je matrica razvoja djeteta. Ono će u jednom momentu možda da se ponaša djetinjasto i da napravi korak nazad, ali taj povratak unazad mu daje zamah da potom napreduje možda i dva koraka unaprijed. To je dinamika razvoja. Dakle, važno je razjasniti da nezrelo ponašanje nije uvijek loše niti mora biti alarm za roditelja“ – pojašnjava dr Milonjić.

Jako je važno i okruženje u kojem dijete odrasta jer su, navodi doktorka, „razvoj mozga i sredinski faktori vrlo delikatan duet“.

„ U periodu do treće godine mozak se najintenzivnije razvija u odnosu na cijeli život čovjeka. Neuroni tada formiraju veze intenzitetom od sedam stotina do hiljadu veza u svakoj sekundi. To su vam one sinapse koje povezuju nervne ćelije. Onda vam je jasno koliko je mozak djeteta od tri godine zapravo „uposlen“ odnosno aktivniji od mozga odrasle osobe. Upravo u tom periodu ulogu igraju sredinski faktori – porodični odnosi, ekonomsko stanje, možemo čak reći i da političke prilike utiču. Sve su to, ustvari, sistemi koji utiču na taj mladi mozak i na njegov rast. Mozak i sredina – to je delikatan duet, uvijek idu zajedno. Mi volimo da kažemo da je dječji mozak „plastičan“, što znači da se mijenja, remodeluje, u zavisnosti od uticaja sredine i svih faktora. Dakle, sredinski faktori, osjećanje sigurnosti koje dijete ima u porodici, vrtiću, u školi - utiču na njegov razvoj , na njegove saznajne procese, na razvoj govora, kognicije, učenje pojmova, konverzaciju, opažanje, afektivno doživljavanje stvarnosti. Znači, pojednostavljeno – sve što se dešava oko djeteta, osjećaj sigurnosti, prije svega, koji je neohodan za razvoj djeteta, utiče na njegov cjelokupni razvoj“ – zaključuje doktorka Milonjić.

Dnevnu bolnicu za djecu i adolescente pri Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti zainteresovani mogu kontaktirati putem telefona 067 573 614 ili mejl adrese sbpambulanta@gmail.com.

Reprizu emisije „Nedjeljni razgovor“ čija je gošća bila specijalista dječje i adolescentne psihijatrije doktorka Ivana Milonjić poslušajte od 19 i 30.

Emisiju uređuje i vodi Jelena Kljajević.