Društvo

Period puberteta odnosno adolescencije je sam po sebi izazovan, a većina tinejdžera se iz raznoraznih razloga nalazi u dilemi, nekada osjeća neshvaćeno, potišteno, uplašeno i usamljeno u ovoj delikatnoj fazi razvoja.

Komunikacija sa roditeljima je nerijetko problematična, što je na neki način i prirodno jer je svaki roditelj zapravo rastao

u potpuno drugačijem sistemu vrijednosti u odnosu na onaj u

kojem odrasta njegovo dijete. Kako razumjeti ponašanje djeteta u ovom periodu i pomoći mu da prevaziđe poteškoće, da se uklopi u vršnjačku grupu, a pritom nastavi da vrjednuje ono što je naučilo u porodici, pitali smo gošću današnje emisije “Nedjeljni razgovor” specijalistu dječje i adolescentne psihijatrije doktorku Ivanu Milonjić.

 “ U svakom slučaju, veoma je važno izbjegavati kritiku i osuđivanje adolescenta jer to dovodi do kontraefekta” – kaže doktorka  Milonjić.

Kako ističe, ponašanje djeteta u ovom periodu “nije rezultat bezobrazluka”, već faza kroz koje prolazi, a koje su  dio odrastanja odnosno sazrijevanja i vezuju se za biološku osnovu.

“ Roditelji se na adolescenta koji ima na primjer dvanaest godina najčešće žale da je nemaran, nepažljiv, zaboravan ili da ne zna da se organizuje, ali je to u ovoj fazi normalno. To je dio razvoja i važno je da roditelj tada pomogne djetetu u organizaciji pa da na primjer uvede neku rutinu koju će zajedno realizovati, neke podsjetnike na mobilnom telefonu, da mu pruži pomoć u organizaciji jer u tom periodu djetetove  funkcije prostornog učenja i rezonovanja malo stagniraju, a to je, ponavljamo, u ovom uzrastu dio normalnog procesa razvoja” – objašnjava dr Milonjić.

U uzrastu od trinaest ili četrnaest godina adolescentni su, ističe doktorka, preosjetljivi na mišljenje vršnjaka. “ To je zato što žele da budu prihvaćeni u vršnjačku grupu ali se ipak nalaze u nekom raskoraku jer nemaju razvijene socijalne vještine pa ne umiju da iskomuniciraju adekvatno, tako da se javljaju ta neka neobuzdana emocionalna stanja. Roditelji u tim situacijama treba da razgovaraju sa adolescentom, da ga savjetuju u vezi sa vještinama samoumirivanja, korisno je da se djeca tada upute i na neke sportske aktivnosti. Često adolescent tada ne zna da analizira ponašanje vršnjaka pa je važno da mu roditelj i u tom segmentu pomogne u objašnjenju zbog čega se neki vršnjak ponaša na određen način. Znam da je to zahtjevno, ali je zadatak roditelja da kreira pozitivnu atmosferu, omogući priliku za razgovorom u okviru porodice i zajedničko vrijeme. Kada se roditelj ponaša tako i kada je kvalitetno vrijeme koje provodi sa djecom, onda su ona manje anksiozna, manje depresivna i rjeđe imaju probleme sa ponašanjem” – kaže dr Milonjić.

Iz razloga biološke opravdanosti se u uzrastu od petnaest ili šesnaest godina javlja porast žudnje za rizijom kod adolescenta.

“ To je zato što u ovom periodu dolazi do razvoja pojedinih regiona mozga koji su zaduženi da povećaju osjećaj zadovoljstva prilikom rizika.  Namjera mi je da time što uzrok vezujem za biološku osnovu “opravdam ponašanje u periodu adolescencije”. Ističem, to nije bezobrazluk već dio razvoja. Imamo tada  tu žudnju koja raste, uzbuđenje je poželjnije nego prije i to je prirodno. Javlja se i ta prirodna potreba da adolescent napusti dom, a ista kod tinejdžera smanjuje racionalni strah od opasnosti. U ovim situacijama je opet važan blizak kontakt sa roditeljem. Čak je i dokazano da bliska komunikacija tj prihvatanje ovakvog odnosa sa roditeljem, doprinosi smanjenju aktivnosti tih regiona mozga koje u tom periodu podstiču na uzbuđenje i riskantna ponašanja među kojima su u tom uzrastu agresivni ispadi, korišćenje psihoaktivnih supstanci, brza vožnja, ponašanja koja dovode do hipohondrije, zatim do anoreksije…” – priča dr Milonjić.

Prevazilaženje ovih poteškoća je, zaključuje, u razumijevanju adolescenta i prihvatanju faza kroz koje prolazi.

“ Upravo ovo potenciram jer se u razumijevanju krije način koji će nam omogućiti da adekvatno odgovorimo zadacima u odnosu sa tinejdžerima u ovom delikatnom periodu i da im pomognemo da se izbore sa poteškoćama” – zaključuje dr Milonjić.

 Reprizu razgovora sa dr Ivanom Milonjić koji je zabilježila Jelena Kljajević poslušajte od 19 i 30.