Društvo

Svi naučni dokazi upućuju na učinkovitost zaštitne maske, a i pored činjenice da će nam uskoro biti dostupna vakcina, daleko smo od kolektivnog imuniteta pa ćemo narednih mjeseci i dalje morati da se pridržavamo opštih mjera prevencije. To je za Radio Kotor kazao epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Crne Gore dr Milko Joksimović.

On je podsjetio da je imunizacija najefikasniji način da izgradimo kolektivni imunitet. „ Prema dosadašnjim informacijama biće potrebno da minimum između 65 i 70 odsto populacije bude imuno na virus kako bismo imali efekat kolektivnog imuniteta - to znači da onda sprječavamo širenje i obolijevanje u masovnoj formi. Za sada smo i mi i svi u svijetu mnogo daleko od tog kolektivnog imuniteta“ – kaže dr Joksimović.

Na pitanje da li postoji spona između antitijela u organizmu i izgradnje kolektivnog imuniteta, dr Joksimović kaže da se kolektivni imunitet gradi postepeno i da je to dugotrajan proces.

„Još uvijek nemamo pouzdane informacije da li prisustvo antitijela „korelira“ sa imunim odgovorom. Pretpostavka jeste da su osobe sa antitijelom otporne - jedan kraći ili duži vremenski period. Za sada imamo, da kažem, fine dokaze da taj imunitet može da traje i nekih šest do osam mjeseci. Takođe, za osobe koje su prebolovale virus , a nisu izgradile antitijela, nismo sigurni da nisu imune. Imunitet ne zavisi isključivo od antitijela“ – objašnjava dr Joksimović.

U nastavku intervju koji je sa epidemilogom dr Milkom Joksimovićem Iz Instituta za javno zdravlje zabilježila Jelena Kljajević. Razgovor sa talasa Radio Kotora poslušajte sjutra (četvrtak 31. decembar) od 12 sati i 5 minuta.

Upoznati smo sa prazničnim mjerama u cilju suzbijanja širenja pandemije. Sporadično čujemo da se pojedinci ili određene grupe ljudi i predstavnika određenih udruženja protive mjerama koje su na snazi zarad očuvanja zdravlja svih nas. Bilo je nedavno aktuelno organizovano okupljanje ugostitelja, upravo ovdje u Kotoru i oni su tražili da se ukinu mjere koje su se ticale zabrane njihovog rada tokom božićnih praznika. Ukoliko sam dobro shvatila, predlog Instituta za javno zdravlje je svojeveremeno (negdje sredinom decembra) bio i četrnaestodnevno zaključavanje ili kako ste juče čini mi se rekli – mnogo rigoroznije mjere,  ali se zbog cjelokupne ekonomske i socijalne situacije od toga ipak odustalo odnosno nije donešena ova mjera. Činjenica je da su pojedina zanimanja posebno pogođena pandemijom, a među njima su svakako ugostitelji. Ipak, očigledno je da se veliki broj ljudi nije pridržavao osnovnih mjera, jer da jeste – danas ne bismo bili u situaciji u kojoj se nalazimo. Svjedoci smo I različitih organizovanih okupljanja, među kojima je i ono u Podgorici prije dva dana, ali i brojna koja su prethodila ovih mjeseci, a zbog različitih povoda. Kako kao epidemilog objašnjavate situaciju da smo se tokom marta, aprila i maja (kada recimo u Kotoru nije bio zabilježen niti jedan slučaj infekcije) više pridržavali mjera i sveukupno bili predostrožniji nego prethodnih mjeseci kada je broj oboljelih bio znatno veći na nivou Crne Gore i gradova pojedinačno i kada smo gotovo svakodnevno svjedočili da su među nama i osobe koje se nisu uspjele izboriti sa virusom?

Sa ove distance, vrlo je teško napraviti jednu cjelovitu komparaciju između drugog talasa i svega ovoga što nas je zadesilo od kraja juna do danas, u odnosu na prvi talas u martu, aprilu i početkom maja. Uglavnom su tri glavna faktora ta koja su napravila razliku što smo u prvom talasu prošli “toliko dobro” u odnosu na drugi talas gdje “prolazimo kako prolazimo”. Pod brojem jedan je da se država opredijelila za restriktivne mjere - takozvani lok daun, koji je trajao negdje šest do osam nedejelja. Druga stvar je što je strah kod ljudi bio mnogo veći jer smo se svi suočavali sa nečim nepoznatim, nismo znali kako će to da izgleda i iz tog straha ljudi su se pridržavali preporučenih i naloženih mjera. Treća stvar je da se mislilo da to neće trajati toliko dugo. Iz tog razloga smo se i opredijelili za restriktivne mjere gdje smo mislili i mi a i većina zemalja Evrope da treba tokom proljeća i ljeta to suzbiti i polako se vraćati u normalne tokove života. Sada kada vidimo šta se desilo, vjerovatno da u tom momentu ne bi primijenili tako restriktivne mjere. Međutim, tada smo procijenili da je to ono što je najbolje. To su tri glavna faktora koja su uticala da se ljudi u prvom talasu ipak značajnije pridržavaju mjera u odnosu na drugi talas. Mi smo tada praktično bili jedna od zemlja Evrope koja se najbrže izborila sa epidemijom kovida da bi u drugom talasu došli do toga da smo konstantno bili u top tri zemlje po broju oboljelih na dnevnom nivou, a da smo već evo sedmicama unazad - kada sagledamo informacije sa renomiranih svijetskih sajtova koji prate obolijevanje i umiranje u svijetu, u situaciji da vidimo da je Crna Gora na osmom mjestu u svijetu po broju umrlih u odnosu na broj stanovnika. To nam govori da plaćamo visoku cijenu nepridržavanja mjera. Kao što vidite broj umrlih je blizu 700 što je za našu populaciju veliki gubitak.

Tumačenja u laičkoj javnosti da je korona virus zavjera ili prevara, a pored svakodnevnih izvještaja o broju oboljelih i umrlih – vrlo je teško racionalno sagledati. Bez obzira na koji je način nastao, činjenica je da odnosi ljudske živote. Ono što meni može zvučati kao objašnjenje jeste da se ljudi negirajući - zapravo na neki svoj način brane od situacije u kojoj se nalazimo, da su to određeni odbrambeni mehanizmi jer dnevno čujemo informacije koje nas dodatno uznemire, zabrinu ili uplaše. Jedna od njih je i informacija o novom soju virusa koji je zabilježen u Ujedinjenom Kraljevstvu. Iako je, kako ste nedavno pojasnili u saopštenju Instituta na ovu temu, jasno da je očekivano neprestano mutiranje korona virusa, zabrinjava i tumačenje da je ova varijanta virusa prenosivija od varijanti koje su prethodno cirkulisale. Ima li novih saznanja u međuvremenu, da li su s tim u vezi već u planu nove mjere ili se može reći da za sada na ovim prostorima “nismo u opasnosti”, iako kako su prenijeli pojedini mediji više evropskih zemalja bilježi prisustvo tog novog soja virusa?

Dobro ste rekli ovo u vezi teorije zavjere, zato što negdje na početku mada i generalno kada se dešavaju neki globalni događaji koji imaju veliki uticaj, uvijek se javljaju odbrambeni mehanizmi kod velikog broja ljudi kao što je negacija dešavanja i sklonosti ka raznim teorijama zavjere. To se ne može isključiti, to će kod ljudi koji su skloni da vjeruju uvijek ići u tom pravcu i biti prisutno. Međutim, većina ljudi u realnosti shvata šta se dešava. od početka, osim što se borimo sa pandemijom, borimo se i sa infodemijom, gdje je posebno bitna uloga Instituta za javno zdravlje. Pokušavali smo da na osnovu dokaza, naučnih i stručnih činjenica - ljude upozorimo, objasnimo im i pokažemo sa čime se suočavaju.

Što se tiče novog soja korona virusa, to jeste nešto što izaziva zabrinutost, vidjećemo u kojem će se smjeru to dalje odvijati. Nastanak novih sojeva virusa koji je duže u cirkulaciji nije ništa novo. Svaki virus tokom vremena traži dalje načine da preživi, da se prilagodi, on mutira tako da ostaje pitanje da vidimo kako će se te mutacije odraziti na prirodu bolesti koju izaziva. Inicijalne informacije su da je lakše prenosiv, kontagiozniji što nije povoljno, da ne izaziva neku lošiju kliničku sliku i da te promjene nisu tolike da bi mogle da uslove da vakcine koje su se već počele primati neće biti efikasne protiv tog novog soja. Ono što je sigurno jasno da opšte preventivne mjere, prije svega nošenje maski, distanca i higijena ruku djeluju i protiv novog soja korona virusa. Šta će dalje biti ostaje da vidimo. Ono što ste, takođe, dobro rekli jeste da su određene evropske zemlje uvele neke restrikcije prema Velikoj Britaniji. Mi za sada nismo ništa preduzimali u tom smislu jer nemamo ni direktnih konekcija, ni direktnih letova sa tom zemljom. Vidjećemo kako će se dalje odvijatii, pratimo situaciju, ima još dosta nepoznanica ali za sada je ohrabrujuće da su opšte preventivne mjere apsolutno djelotvorne i da će vakcina biti djelotvorna i za novi soj ovog virusa.

S obzirom da je značajan postotak svjetske populacije (a tako je i kod nas) preležao kovid – da li to znači da na neki način gradimo kolektivni imunitet ili ta spona u ovoj situaciji, s obzirom da je kratak period od početka pandemije do danas,  nije logična? Određen broj ljudi ima antitijela nakon oporavka od kovida, ali to nije slučaj sa svima. Gradi li se obolijevanjem kolektivni imunitet odnosno da li on zavisi od broja onih koji imaju antitijela ili je i to nepoznanica još uvijek?

Kolektivni imunitet se može graditi na dva načina – prirodno, prokužavanjem stanovništva, koji je uvijek daleko manje povoljna opcija, visokorizična - za koju plaćamo cijenu životima, ljudskom patnjom i hospitalizacijama, a na drugi način je onaj za kojeg očekujemo da ćemo tokom ove godine početi da ga gradimo tj vakcinom odnosno aktivnom imunizacijom. Što se tiče samog kolektivnog imuniteta, bitan je termin “prag kolektivnog imuniteta” odnosno koliki nivo imunih u populaciji je potreban da bi se spriječilo epidemijsko javljanje i širenje bolesti. Kod ove bolesti se pretpostavlja da je to na nivou 65 - 70 odsto procenata i da je taj postotak potreban da bi imali efekat kolektivnog imuniteta a što znači da sprječavamo širenje i obolijevanje u masovnoj formi. Ono što za sada mogu da kažem je da smo mi sasvim sigurno mnogo daleko od kolektivnog imuniteta.

Pitanje koje se odnosilo na to da li antititijela koreliraju sa imunim odgovorom…Ono jeste djelimično tačno zato što mi još uvijek nemamo ni pouzdanu informaciju da li prisustvo antitijela direktno korelira sa imunošću. Jeste tačno da su osobe koje imaju antitijela otporne duži ili kraći vremenski period, imamo neke dokaze da taj imunitet traje šest do osam mjeseci, a nadamo se da će to biti i duže. Takođe, kod onih osoba koje su prebolovale, a ne razviju antitijela, a postoji određeni broj onih kod kojih se ne razvije -takođe nismo sigurni da oni nisu imuni jer imunitet ne zavisi samo od antitijela već zavisi i od celularnog imuniteta. Činjenica je da smo od kolektivnog imuniteta veoma daleko, kolektivni imunitet se najbolje postiže aktivnom iminizacijom odnosno vakcinacijom. Postizanje kolektivnog imuniteta kroz prirodno prokužavanje je jedan spor, mukotrpan proces koji nikada nije opcija izuzev kada smo primorani da nam se to desi.

O vakcinaciji se uveliko govori. U nekim zemljama je počela, u našem regionu takođe. U Srbiji su, recimo, prvo vakcinisane osobe u staračkim domovima, kao najranjivije grupe, slično je i u nekim drugim zemljama. Crna Gora je “u sistemu kovaks inicijative”. Rečeno je i da će kod nas prvo biti vakcinisani medicinski radnici i starije osobe. Vi ste gostujući na javnom servisu kazali da se vakcinisanje kod nas može očekivati u februaru, iako je, činjenica je, vrlo teško biti precizan po pitanju poečtka vakcinisana ali i nekih drugih incijativa koje se tiču obezbjeđivanja određenih doza vakcina. Ipak, osnovnih mjera prevencija moraćemo da se pridržavamo još dugo, pa i onda kad vakcine budu dostupne jer se nećemo svi odmah vakcinisati…

Sa jedne strane, kao i moje kolege veoma sam uzbuđen što je vakcinacija krenuala da se daje u zemljama Evropske unije prije par dana, a praktično je na pragu i za naš region i našu zemlju. Ali onda - kada govorim kao epidemiolog, mene zanima u kojoj mjeri će ona biti dostupna širim kategorijama društva. Kada govorimo o vakcini u većem broju, mi najveću isporuku očekujemo preko kovaks mehanizma i kovaks inicijative. Vrlo je moguće da ćemo već u januaru imati određene doze vakcina ali da će to biti manje količine, čisto da se pokriju najranjivije grupe. Generalno, najveći broj zemlja u svijetu se bazirao da se prvo vakcinišu najranjivije grupe odnosno starije osobe, prije svega osobe smještene u kolektivnom smještaju jer je kod njih najveći rizik od dobijanja teških formi kovida, tako da se svuda kreće sa vakcinacijom tih kategorija. Ono što je meni kao epidemiologu bitno da kažem jeste - dok mi ne budemo u stanju da vakcinišemo veći broj ljudi, izvjesno je da se protiv ovog virusa moramo boriti opštim mjerama. Vakcina jeste na pragu, što je veliki civilizacijski iskorak- da smo mi praktično za godinu dana od kad se pojavio virus dobili jednu efektivnu i visoko bezbjednu vakcinu. Sasvim je izvjesno da ćemo narednih par mjeseci morati da se borimo opštim preventivnim mjerama, a postepeno će, kako vakcina bude pristizala i dostupnija većem postotku stanovništva - ona imati veći opšti značaj. Dakle, manje doze vakcine očekujemo u januaru, a neke veće u februaru i martu.

Možete li nam kao epidemiolog reći do kojih se saznanja od početka pandemije pa do sada došlo, a značajno su promijenili, unaprijedili ili otežali “borbu sa kovidom”? Stiče se utisak da je nepoznanica još uvijek mnogo u vezi sa ovim obolijevanjem, ali sigurno je sada više pouzdanijih informacija u vezi sa virusom nego u martu…

Dosta toga od februara do danas se promijenilo. Ono što se tiče opštih preventivnih mjera i što mi je izuzetno bilo bitno i dosta promijenilo pogled na ovaj virus - to su naučni dokazi o učinkovitosti nošenja zaštitnih maski za nos i usta. Kada smo u februaru posmatrali situaciju, na globalnom nivou nismo imali toliko dokaza koji su govorili o tome da nas nošenje maski toliko efektivno štiti od ove bolesti. Neka iskustva sa nekim drugim respiratornim patogenima su bila takva da stalno nošenje maski nije toliko učinkovito. Mjesecima su se prikupili naučni dokazi pa je jasno pokazano da je nošenje maski - naročito kad ih nose obje osobe, bilo da je jedna od njih zaražena ili nije, njihova učinkovitost je veoma velika, što je meni kao epidemiologu izuzetno bitna stvar jer se i u svojoj radnoj praksi nakupilo dosta iskustva da - kad god su dvije osobe nosile masku, bez obzira što je jedna od njih zaražena nije došlo do inficiranja druge. To je jako značajno naučno iskustvo. Jasno je pokazano da - ukoliko se pridržavate predloženih mjera - prenosa virusa nema. Moj najveći broj kolega, mi koji smo radili labaratorijsku obradu ili uzimanje uzoraka, ne znamo ni sami koliko smo puta imali virus na rukama ili na zaštitnoj opremi ali je najveći dio nas do dan danas uspio da se ne zarazi. Razlog je što se poštuju preventivne mjere, stoga je jako pozitivno to što se od ovog virusa možemo štititi poštovanjem preventivnih mjera, što nije slučaj sa mnogim virusima koji su se pojavili u svijetu.

Ono što me oduševilo je da je naučna zajednica koja je gurala u ista jedra, što su se najveće farmaceutske korporacije i naučnici ujedinili na više mjesta u svijetu i zajedno krenuli u proizvodnju vakcine, to na mene ostavlja dubok utisak jer nikada u svijetu nije zabilježeno da se tako brzo, efektivno i  na jedan zajednički način došlo do vaccine. Nismo očekivali da ćemo već krajem decembra imati dostupnu vakcinu.

Kotorskom Domu zdravlja donirana je laboratorija za PCR dijagnostiku infekcije korona virusom u kojoj će se obavljati analize za stanovnike većeg dijela Crnogorskog primorja. Laboratorija je donacija dobrotvorne fondacije Olega Deripaske “Volnoe Delo”. Kako je rečeno, Dom zdravlja Kotor će pored Instituta, biti jedina državna zdravstvena ustanova koja će imati ovu vrstu dijagnostike i na taj način omogućiti rasterećeniji rad zdravstvenog sistema u uslovima pandemije.

Vidio sam tu informaciju u medijima i vrlo sam se obradovao jer to nije mala stvar, iako sam svjestan da će trebati vremena da se taj sistem uhoda i da se napravi. Opet, ako je dijagnostički aparat tu i ako su se stekli svi preduslovi da uskoro krene dijagnostika , to je nešto što me raduje. To će biti veliki iskorak za  crnogorski javno-zdravstveni sistem. Sigurno će trebati vremena, ali kada bude u punom kapacitetu biće veoma značajna stvar, naročito za građane Kotora i ostalih primorskih opština, doprinijeće rasterećenju labaratorija Instituta za javno zdravlje. Vjerujem da će u Crnoj Gori biti uvedena još neka PCR labaratorija koja će doprinijeti unaprjeđenju kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite građanima, što je svima nama koji smo dio javno-zdravstvenog sistema kranji cilj.

Već gotovo godinu dana su medicinski radnici angažovani znatno više nego ranije, ulažu značajne napore kako bi sistem odgovorio zadacima koji su nametnuti zbog pandemije kovida 19. Kakva je situacija u Institutu? Ima li načina da i vi – zdravstveni radnici odmorite? 

Prolazimo jedan dug i trnovit put, opterećenje svih kolega u zdravstvenom sistemu je ogromno. Ono što moram da kažem je da je tokom ove odlazeće godine to dominantno prebacivalo sa jednog dijela zdravstvenog sistema na drugi. Recimo u prvom talasu dominantno su iznijeli teret epidemiolozi Instituta za javno zdravlje i domova zdravlja. Drugi talas već je krenuo sa ogromnim opterećenjem primarne zdravstvene zaštite našIh zdravstvenih radnika  u bolnicama, kovid odjeljenjima u Kliničkom centru i opštim bolnicama. I ono što je negdje po meni dominantnto je opterećenje na primarnu zdravstvenu zaštitu. Sve naše kolege u domovima zdravlja drže glavni dio posla. Međutim, ono što je za nas konstanta koja nas izdvaja od drugih jeste što je naše opterećenje bukvalno konstantno. Kada se sjetim kada je par nas u januaru mjesecu povučeno sa godišnjih odmora, nismo ni slutili da će nam to biti jedini odmor za cijelu odlazeću godinu. Opterećenje konstatno, ne popušta, pritisak veliki… Nalazili smo neke načine da kroz par dana, kroz rad od kuće “uhvatimo malo vazduha” iako tu pravog odmora nije bilo. Vrlo nam je teško, to moram istaći, jer sigurno “plaćaju” i naše porodice, naš privatni život. Tu su zamor, akumunulirani stres i i sigurno će biti nekih posljedica na naše zdravlje. Sa druge strane, odustajanje nije opcija. Vakcina je na pragu, tako da moramo da izdržimo još ovu prvu polovinu naredne godine i da se nadamo da ćemo sljedeće novogodišnje i božićne praznike odnosno 2022. godinu provesti u boljoj atmosferi.Odlučni smo da istrajemo i da prvu polovinu naredne godine za koju prognoziramo da će biti veoma izazovna i teška izdržimo i da budemo servis naših građana. Uvjereni smo da ćemo da istrajemo i da ćemo u neko dogledno vrijeme ovu pandemiju privesti kraju.

Ohrabrujuća poruka za kraj. Hvala što ste izdvojili vrijeme za slušaoce Radio Kotora i čitaoce našeg sajta. Uspješan rad želimo i srećne praznike.

Srećni praznici i hvala i vama. Veliki pozdrav za sve građane Kotora. Želim im srećne novogodišnje i božićne praznike i da ih provedu u najužem krugu porodice, bez mnogo socijalnih interakcija jer je to najbolji poklon koji mogu dati svojim bližnjima - da sačuvamo jedni druge.