Društvo

Najveća i najčešća bolest ljudskog roda je hipertenzija odnosno povećani krvni pritisak, a od te bolesti boluje između milijardu i po i dvije milijarde ljudi i predstavlja jedan od glavnih uzroka mortaliteta, izazivajući moždani i srčani udar.

To je gostujući u emisiji Medikament Radio Kotora, kazao internista kardiolog dr Zdravko Milić. 

,,U većini slučajeva se radi o bolesti koja se neprimjetno razvija i uglavnom ne zadaje tegobe, pa oboljeli nisu svjesni opasnosti kojoj su izloženi i zato se kasno jave ljekaru. Drugu grupu kardio-vaskularnih oboljenja čini suženje arterija srca. Na površini srca se nalaze cjevčice promjera između 2,5 i 3 mm koje hrane srčani mišić. Suženje tih arterija odgovorno je za pojavu angine pektoris, a zapušenje za pojavu infarkta, što je i dalje najveći uzrok smrti ljudi generalno. Borba sa suženjem arterija srca je prioritet u kardiologiji i dalje.

Treću grupu čine oboljenja srčanih zalistaka, jer je srce pumpa sa četiri nepovratna ventila i popuštanje tih ventila, zapravo predstavlja težak zdravstveni problem, koji često mora da se rješava operativno.

Srčane aritmije su takođe česta ekstremna pojava koja nije uvijek opasna, već samo manji broj arimija predstavlja opasnost kod pacijenta. Kada su u pitanju česte bolesti srca tu je i oštećenje srčanog mišića, koji zapravo mogu biti jako teškog stepena, često izazvana virusnim infekcijama i to je nešto što je bila posebno prisutno tokom protekle dvije godine, u toku pandemije kovida 19”- navodi dr Milić. 

Kako ističe, simptomi kardiovaskularnih bolesti koji nam mogu ukazati da treba da se obratimo ljekaru, zavise od vrste oboljenja. 

,,Kod povećanog pritiska, gotovo isključivo manifestacija je pojava glavobolje, pritisak u glavi ili eventualno u ušima i to prije svega potiljačne glavobolje. Druge tegobe prisutne su samo ukoliko je u pitanju drastičan porast pritiska kao što su smetnje vida, mučnina, nagon za povraćanje, što su već znaci prijetećeg moždanog udara. Kod suženja arterija srca, najbitniji je podatak - da li imate osjećaj da se znatno brže zamarate nego do tada i da li pri fizičkom naporu ili pod stresnim okolnostima osjetite bol, stezanje, pečenje, težinu u grudima- što ukazuje na anginu pektoris. Kod infarkta je to uglavnom dramatična tegoba u većini slučajeva koja traje nekad i satima i tada su pacijenti često i ugroženi. Kod srčanih aritmija, to je osjećaj ili da čovjeku lupa ili preskače u grudima, dok kod oštećenja srčanog mišića isključivo se radi o osjećaju znatno bržeg zamaranja, nedostatka vazduha ili gušenja tokom noći”-pojašnjava dr Milić. 

Kako dodaje, interesantana je činjenica da u kardiologiji laboratorijske analize ne igraju značajnu ulogu. 

,,To je specifična grana medicine - gdje laboratorija jako malo pomaže, ali indirektno su nam važni koncentracija šećera u krvi i koncentracija masnoće, zato što su to faktori rizika za razvoj srčanog oboljenja, prije svega suženja krvnih sudova. Objektivno, osim par analiza koje mogu indirektno da pokažu kakvo je stanje srčanog mišića, mi suštinski nemamo mnogo koristi od laboratorije, dok je  izuzetak srčani infarkt, kod kojeg porasta troponina u krvi je skoro perfektan pokazatelj razvoja oštećenja srčanog mišića. Sa druge strane, najvažniji pregled u kardiologiji je ultrazvučni pregled srca sa kardiološkim pregledom i EKG - što otkriva većinu aktuelnih srčanih problema. Pojedine aritmije se samo povremeno manifestuju tako da moramo čekati da se pojave kako bi snimili pomoću  EKG-a ili uradili holter EKG-a.  Kad kardiolog posumnja na suženja arterije srca koju ne možemo vidjeti ultrazukom, radimo tzv. test opterećenja, da vidimo da li je pacijent ugrožen i prijeti li mu infarkt”-objašnjava dalje dr Milić. 

Na naše pitanje: U kojoj starosnoj dobi se najčešće javljaju simptomi kardiovaskularnih bolesti i koji su to faktori koji utiču na nastanak bolesti, odgovara da se povećan krvni pritisak kod muškaraca obično počinje javljati u četrdestum godinama, a kod žena u pedesetim.

,,Kod muškaraca obično neprimjetno i bez tegoba, a kod žena najčešće sa oscilacijama krvnog pritiska, koje mogu da daju tegobu u vidu glavobolje ili zujanja u ušima. Kada su u pitanju srčani zalisci, popuštanje srčanih zalistaka u principu daje osjećaj bitnog zamaranja i taj osjećaj pacijenta najčešće odvede kod ljekara ili dođe do pojave specifičnih aritmija koje nastaju kao posljedica tih mana. Najčešče je u pitanju tzv apsolutna aritmija i poremećaj rada srca gdje ono radi haotično, što pacijent primijeti kao ubrzani i nepavilni rad srca, pa dolazi do nedostatka vazduha. Oštećenje  srčanog mišića je najopasniji aspekt u kardiologiji  i pored infarkta - to je bolest koja ubjedljivo najviše ugrožava ljude, ali je, srećom, rijetka. Najčešće je u pitanju takozvana dilatativna kardiomiopatija, koja nastaje kao posljedica popuštanja srca, najčešće zbog oštećenja mišića izavanog virusnom infekcijom. U tom slučaju, pacijent primijeti da se bitno brže zamara i to je znak da se mora javiti ljekaru” - zaključuje dr Milić.

Tekst i foto: Tamara Vuković