Društvo

Autorka teksta: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/N.J.

Od značaja arhivske djelatnosti i digitalizacije, do istraživanja svakodnevnog života Kotora u 18. vijeku, te međunarodnog interesovanja za bogatu istorijsku građu Boke Kotorske, danas su u Magazinu “Grad” Radio Kotora, a povodom manifestacije „Neđelja arhiva“, govorili viša naučna saradnica na Odjelu za izvore i digitalnu povijest Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba dr Maja Katušić i načelnik Istorijskog arhiva Kotor Joško Katelan.

Podsjetivši da ovogodišnja manifestacija koju realizuje Državni arhiv Crne Gore, realizuje više od stotinu programa širom države, sa ciljem promocije kulturne baštine i približavanja arhiva javnosti, Katelan ističe da je upravo otvaranje arhiva prema građanima/kama jedan od najvažnijih zadataka savremene arhivske djelatnosti.

„Arhivi se često doživljavaju kao zatvoreni prostori kojima ljudi pristupaju samo kada im je potreban određeni dokument, poput rodnog lista ili dokaza o vlasništvu. Međutim, arhiv je mnogo više od toga. On čuva priče, identitet i kontinuitet jednog prostora i zato je važno da bude otvoren prema javnosti“, pojašnjava on.

Kako navodi, Isstorijski arhiv Kotor posljednjih godina intenzivno radi na popularizaciji arhivske građe kroz izložbe, saradnju sa obrazovnim ustanovama i organizovane posjete za djecu i mlade.

„Posebno nam je važno da mlađim generacijama približimo istoriju na drugačiji način, kroz zanimljive priče i autentična dokumenta koja ne mogu vidjeti u školskim udžbenicima. Kada im, recimo, pokažete dokument iz 1309. godine ili priču o Petru Vitinom, djeca shvate da istorija nije nešto daleko i apstraktno, već živa priča njihovog grada“, rekao je Katelan.

Upravo je Državni arhiv Kotor, naglašava, bio prva zvanična arhivska institucija u Crnoj Gori, osnovana 1949. godine, te zahvaljujući vrijednoj građi i radu brojnih stručnjaka, veoma rano je stekao međunarodnu reputaciju.

„Danas nam gotovo svakodnevno stižu zahtjevi istraživača/ica iz cijelog svijeta, Italije, Austrije, Čilea, Amerike i brojnih drugih zemalja. Interesovanja su različita, od ekonomije i pomorstva do svakodnevnog života, porodica, trgovine ili vojnih tema. Upravo to pokazuje koliko je arhivska građa Boke bogata i neiscrpna“, dodaje Katelan.

Dr Maja Katušić već gotovo dvije decenije istražuje istoriju Boke Kotorske, a njena nagrađena monografija „Živjeti u Kotoru u 18. stoljeću“ predstavlja jedno od najznačajnijih savremenih istraživanja društvene istorije Kotora.

Prisjećajući se svojih početaka, kazala je da prije dolaska u Kotor nije imala gotovo nikakvo znanje o Boki.

„Kada sam 2007. godine počela da radim u Hrvatskom institutu za povijest, dobila sam slobodu da izaberem temu doktorske disertacije. Mentorka mi je predložila Boku Kotorsku i tako je sve počelo. U tom trenutku nisam znala ni jedan toponim, prezime, niti istorijske okolnosti ovog prostora. Međutim, već pri prvom dolasku shvatila sam koliko je Boka fascinantna za istraživanje“, kaže Katušić.

Njeno istraživanje zasnovano je prvenstveno na matičnim knjigama iz kotorskog Biskupskog arhiva, koje su omogućile rekonstrukciju svakodnevnog života grada tokom 18. vijeka.

„Matične knjige možda na prvi pogled djeluju kao niz suvoparnih podataka. To su imena, datumi, mjesta. Ali kada se svi ti podaci povežu, otvara se jedan potpuno novi svijet. Pred vama se pojavljuju stvarni ljudi, njihove porodice, brakovi, migracije, svakodnevne sudbine i odnosi“, objašnjava naša sagovornica.

Kotor je u to vrijeme, konstatuje, bio izrazito “mobilan” i otvoren grad.

„Više od polovine muškaraca koji su u 18. vijeku sklapali brak u Kotoru nije bilo sa područja Boke Kotorske. Dolazili su iz gotovo cijele Evrope, od Italije i Austrije do Francuske i Švajcarske. Ovaj grad je bio važna vojna i trgovačka tačka Mletačke Republike, pa je Kotor imao snažnu dinamiku i stalni protok ljudi“, dodala je ona.

Katušić danas na Hrvatskom katoličkom sveučilištu predaje izborni predmet „Kulturna baština Boke Kotorske“, kroz koji studentima/kinjama približava istoriju i identitet ovog prostora.

„Studenti/kinje često vrlo malo znaju o Boki, baš kao što ni ja nisam znala na početku. Međutim, kada vide zaliv, gradove i bogatstvo kulturne baštine, vrlo brzo se zainteresuju. Posebno mi je drago kada mi kasnije kažu da su posjetili Boku i da su upravo kroz predavanja razvili želju da bolje upoznaju ovaj prostor“, ukazuje Katušić.

Gostim Magazina “Grad” danas su apostrofirali značaj digitalizacije i dostupnosti arhivske građe istraživačima/cama.

„Digitalizacija danas omogućava mnogo brži pristup dokumentima, lakše čitanje i efikasnije istraživanje. Nekada su istraživači morali mjesecima da sjede u arhivu i ručno prepisuju dokumenta, a danas veliki dio posla mogu obaviti uz pomoć digitalnih alata i fotografisanja građe“, objasnio je Katelan.

Katušić trenutno vodi međunarodni projekat posvećen sanitarnom kordonu u Dalmaciji u 18. i 19. vijeku, koji uključuje izradu interaktivnih digitalnih mapa nekadašnjih karantinskih i vojnih sistema na granici Mletačke Republike i Osmanskog carstva. Kako je najavila, jedan od narednih ciljeva jeste i istraživanje javnozdravstvenih mjera na prostoru Boke Kotorske.

Sagovornici su zaključili da arhivi predstavljaju mnogo više od mjesta čuvanja dokumenata. To su prostori kolektivnog pamćenja i ključ za razumijevanje identiteta jednog društva.

„Najveća vrijednost arhivske građe jeste što iz malih dokumenata nastaju velike priče. Nekada jedan mali zapis može promijeniti dosadašnja saznanja o nekoj ličnosti ili istorijskom događaju. Upravo zbog toga arhivi ostaju neiscrpan prostor za nova istraživanja i nova otkrića“, poručili su naši sagovornici.