Društvo

Na osnovu dosadašnje situacije, rizik za razvoj teže kliničke slike i komplikacija kod zaraženih korona virusom povećan je kod starijih osoba i hroničnih bolesnika kao što su dijabetičari, osobe sa oboljenjima srca, hipertenzijom, bolestima jetre i sistema organa za disanje.

 “Na osnovu dosadašnjih pokazatelja, virus može uzrokovati blage, gripu slične simptome poput groznice, kašlja, otežanog disanja, bola u mišićima i umora, a kod težih slučajeva dolazi do razvoja teške upale pluća, akutnog respiratornog distres sindroma, sepse i septičnog šoka koji vode do smrtnog ishoda” – kazala je gostujući u jutarnjem programu Radio Kotora epidemiološkinja u Domu zdravlja dr Tatjana Lalović.

Virus se, kako kaže, dominantno prenosi kapljičnim putem – prilikom kijanja, kašljanja ili izdisanja. “ Može se prenijeti i putem kontakta – dodirom kontaminiranih predmeta ili površina kao i dodirujući kontaminiranim rukama oči, nos ili usta. Zbog toga je važno boraviti najmanje metar i po od osobe koja je bolesna. S obzirom da je u pojedinim stručnim člancima objavljeno da se virus izlučuje stolicom, to samo još više upućuje na važnost održavanja lične higijene, naročito pranja ruku” – ističe dr Lalović.

Razloga za paniku, po njernom mišljenju nema. “ Komplikacije oboljenja nisu česte, smrtnost je oko dva odsto, a činjenica je da je neophodno pridržavati se mjera prevencije sa akcentom na održavanje lične i higijene prostora u kojem boravimo” – kaže dr Lalović.

Prema dosadašnjim procjenama, inkubacija odnosno period od trenutka izloženosti virusu do početka simptoma je od dva do četrnaest dana.

“ Radi se o potpuno novom virusu zbog čega ne postoje specifične mjere prevencije niti specifični ljekovi za inficirane. Nema kolektivnog niti ranijeg imuniteta tako da je potencijal za obolijevanje visok, a epidemijski potencijal veći nego kod gripa. Smrtnost je do sada bila relativno mala, a ubjedljivo najveća je kod najstarijih – čak 15 odsto kod starijih od 80 godina, dok među djecom nisu zabilježeni smrtni slučajevi” – kaže dr Lalović.

Kada su u pitanju opšte mjere prevencije – osnovna preporuka je izbjegavanje odlaska u epidemijom pogođena područja. “Savjet je, dakle, da se ne putuje u države u kojima je registrovano epidemijsko javljanje virusa. Ukoliko posjetu ne možete odložiti – izbjegavajte kontakt sa bolesnim ljudima, posebno sa onima koji kašlju, zatim odlaske na mjesta na kojima borave veće grupe ljudi poput pozorišta, bioskopa, fudbalskih utakmica, muzeja i uopšte velikih skupova. Potrebno je promijeniti obrasce ponašanja koji povećavaju rizik za prenošenje virusa kao što su ljubljenje, grljenje i rukovanje. Higijena ruku i pravilan postupak pripreme hrane su veoma važni. Kada kašljete ili kijate, pokrijte usta i nos laktom ili rukavom, ne šakama. Ako imate pristup hirurškim maskama za lice koristite ih ali ih redovno mijenjajte i nakon upotrebe ih odložite u kantu za smeće koja ima poklopac. Nakon odlaganja maske ruke je neophodno oprati” – kaže dr Lalović. Preporučuje se pranje ruku isključivo vodom i sapunom ili korišćenje dezinfekcionog sredstva na bazi alkohola i to – prije jela, poslije korišćenja toaleta i poslije kontakta sa ljudima i životinjama. “ Ukoliko boravite u dalekim istočnim zemljama potrebno je izbjegavati posjetu pijacama i tržnicama gdje se prodaju žive ili mrtve životinje, a takođe je potrebno izbjegavati kontakt sa životinjama ili njihovim izmetom” – kaže dr Lalović.

Specifična terapija za ovo oboljenje, dakle, ne postoji.

Pristup koji koji se primjenjuje u liječenju podrazumijeva liječenje simptoma bolesti – npr groznice.

Kod oboljelih može biti djelotvorna simptomatska i potporna terapija poput terapije kiseonikom, nadoknade tečnosti, antivirusne terapije.

Doktorka pojašnjava i da su pod zdravstveno sanitarnim nadzorom osobe koje dolaze sa rizičnog područja koje nisu bile u kontaktu sa oboljelima ili se sa velikim procentom zna da nisu bile u kontaktu sa oboljelima. “ Za njih nije ograničeno kretanje ali su u obavezi da se četrnaest dana – dva puta dnevno javljaju nadležnom epidemiologu” – pojašnjava dr Lalović.

Vrlo je bitno da osobe koje dolaze iz rizičnih područja poštuju preoporuke epidemiologa, da se oni koji su pod nadzorom dva puta dnevno javljaju nadležnom ljekaru ali i da ukoliko imaju bilo kakve simptome respiratorne infekcije ne izlaze napolje, već da kontaktiraju epidemiologa i čekaju dalja uputstva. „ Molila bih sve koji su pod zdravstvenim nadzorom da ne dolaze u Dom zdravlja bez zaštitne maske i bez potrebe, da zamole bližnje da im pomognu u dnevnim obavezama, ne izlaze iz kuće i ne borave u prostorijama gdje je veći broj ljudi“ – poručuje dr Lalović.

Karantin je mjera koja u potpunosti ograničava kretanje. “U karantin se smještaju zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa oboljelim ili postoji sumnja da su bili u kontaktu sa oboljelim, a u bolnice se smještaju osobe sa simptomima oboljenja radi liječenja” – kaže dr Lalović.

Iz Vlade poručuju da je uz preporuke Svjetske zdravstvene organizacije pripremljen plan reagovanja u ovakvim situacijama. Na dnevnom nivou se obavljaju međuresorne i konsultacije sa predstavnicima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u vezi sa mjerama predostrožnosti kao odgovora na pojavu korona virusa, a situacija se, kako navode, prati iz sata u sat.

Novi korona virus koji je otkriven u Kini krajem prošle godine je po genetskim karakteristikama sličan virusu koji je uzrokovao SARS 2003. godine.

SARS se pojavio krajem 2002. godine u Kini i više od osam hiljada slučajeva oboljelih je tada prijavljeno iz tridesettri zemlje, u periodu od osam mjeseci. U pomenutom periodu jedna od deset osoba koje su oboljele od SARS-a je umrla.

U ovom trenutku se ne može precizno utvrditi koliko je novi korona virus smrtonosan ali dosadašnji tok epidemije svakako ukazuje da je težina oboljenja iskazana brojem umrlih osoba u odnosu na broj oboljelih značajno manja nego kod SARS-a.

Podsjetimo, nekoliko evropskih zemalja prijavilo je prve slučajeve korona virusa. Pored Italije u kojoj epidemija raste, prvi slučajevi obolijevanja su zabilježeni u susjednoj Hrvatskoj, u Austriji i Švajcarskoj kao i u Sjevernoj Makedoniji.

Razgovor sa dr Lalović repriziraćemo večeras od 20 i 30.