Društvo

,,Trenutna epidemiološka situacija u Crnoj Gori  je zabrinjavajuća. Povećan je broj pacijenata koji se javljaju u kovid ambulante  kao i onih sa težom kliničkom slikom koji moraju biti  hospitalizovani“, kazala je za Radio Kotor predsjednica Sindikata zdravstva Crne Gore dr Ljiljana Krivokapić.

Sa njom je razgovarala Tamara Vuković, a u nastavku pročitajte intervju.

Kako komentarišete trenutnu epidemiološku situaciuju u Crnoj Gori?

Epidemiološka situacija je zabrinjavajuća iz razloga što se u jednom trenutku, svi  nisu pridržavali preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela, koje je davalo smjernice kako da se ponašamo u pandemiji kovid - sars 2. Ono što smo svi trebali da radimo kada se pojavio drugi talas je da pored nošenja maski i održavanja distance i lične higijene, kontaktibilnost među ljudima svedemo na minimum, kako sa rodbinom tako i sa članovima porodice i nastojimo da se što manje odlazimo u prodavnice i na javna mjesta i tako budemo u prilici da kontaktiramo sa velikim brojem ljudi. Zato što nikada ne znamo ko je taj ko je do nas, da li je on bio zaražen, da li je bio u kontaktu sa zaraženom osobom, da li nema simtomatologiju a pozitivan je, to su sve razlozi koji nam ukazuju na to da smo negdje pogriješili svi mi zajedno. Naravno, oni koji daju smjernice su možda u jednom trenutku trebali da budu mnogo strožiji u cilju spriječavanja ili kažnjavanja istih. Znam da ne postoji inspekcijski nadzor koji može kazniti sve ljude i pitanje je da li bi to bilo kontraproduktivno, ali smo trebali promjeniti svoju svijest. Ono što moram da poručim kao ljekar da kovid postoji, da ljudi obolijevaju i da pored obolijevanja od drugih bolesti umiru od infekcije korona virusom.

Kotorska bolnica je odnedavno kovid ustanova, ima li dovoljno medicinskih aparata i ljekova?

Od početka epidemije korona virusa Opšta bolnica Kotor je bila čista bolnica, odnosno liječili smo one pacijente koji nisu kovid pozitivni. U skladu sa tim smo se pridržavali, međutim, neko ko ne zna da je obolio mogao je da dođe na odjeljenje. Postojao je tim ljudi kao što su naši infektolozi, anesteziolozi pa i svi internisti u sklopu bolnice koji su bili edukovani kako da se ponašaju i kako da liječe te pacijente. Naravno kada je infekcija bila detektovana ti pacijenti su upićivani u Bar. U trenutku kada se bolnica dodatno morala prilagoditi i ustupiti određeni broj mjesta za kovid pacijente napravili smo puteve, trijaže i moram da se pohvali da je Opšta bolnica Kotor  jedna od rijetkih u Crnoj Gori, gdje je omogućen poseban put i ulaz pacijenata koji prolaze kroz kovid trijaže. Što zanači da ih pregleda infektolog, naparavi se labarotorijski pregled, rengen pregled u zavisnosti od procijene kliničke slike daje se preporuka nastavka liječenja u samoizolaciji ili ukoliko se radi o težoj kliničkoj slici, pacijenti se hospitalizuju.

Treba napomenuti šta znači lakša kliniča slika, s obzirom da je prediliekciono mjesto  kovida virusa respiratorni sistem, prvenstveno se orjentišemo na to da li pacijent ima sekreciju iz nosa, otežano disanje, nedostatak vazudha, kašalj, ima ili nema temperaturu i na kraju ono što se procentualno najviše dešava gubitak čula mirisa i ukusa. Ukoliko je pacijent bez otežanog disanja ili temperature koja ne traje duže od 3-5 dana, kažemo da se radi o lakšoj kliničkoj slici. Sa progresijom tegoba u smislu nedostatka vazduha, saturacija kiseonika, gušenje, modrilo usana, cianoza cijelog respiratornog sistema i disfunkcija istog, sa otkazivanjem vitalnih organa, zahtijeva se hospitalni tretman i uključivanje na aparate bilo da se radi o invazivnoj ili ne invazivnoj potpori.

Kako ocjenjujete zdravstveni sistem  Crne Gore, da li je dovoljno jak da izdrži ovaj tempo koji traje skoro pa godinu?

Gotovo svi zdravstveni radnici u Crnoj Gori su umorni od dodatnog rada i straha da se među ljekarima ne proširi virus, pa da medicinski radnici ne “ispadnu” iz funkcije. Zdravstveni sistem u Crnoj Gori ima dovoljno posteljinskih kapaciteta i naravno nisu svi upotrijebljeni. U Opštoj bolnici Kotor na primjer od 150 mjesta oslobodili smo 20 za kovid pacijente, naravno moramo imati mjesta i za druge bolesnike, za hiruške, ginekološke, internističke, jer svakodnevno imamo i drugu patologiju. U Crnoj Gori je za sada sve pod kontrolom, ali se vodi računa da ukoliko ova tendencija, kontagioznost i veliki broj ljudi koji se u poslijednje vrijeme javljaju sa simtomima, onda se negdje dešava da morate razmišljati o dodatnom uključivanju. Razmišljali smo da da Banju Igalo i Bolnicu Meljine opredjelimo za kovid bolnice. Prošle sedmice su članovi kriznog štaba obilazili ove objekte, kako bi utvrdili da li raspiolažu sa svim kapacitetima, kako bi se i te ustanove mogle osposobiti za kovid pacijente. Nadam se i vjerujem da ćemo svi zajedno uložiti maksimalne napore da se pridržavamo mjera, i protekle dvije nedjelje provesti  kod kuće, jer nam slijede novogodišnji i božićni praznici koje treba svi da proslavimo u najužem krugu kako bi se okončala ova epidemija. U skorijoj budućnosti nadamo se i vakcini, tako da će i broj oboljelih biti manji.

Koliko je zaraženih ljekara, da li su cifre zabrinjavajuće?

Institut za javno zdravlje radi presjek obolijevanja zdravstvenih radnika po strukturi, medicinko, nemedicinsko osoblje i ljekari sedmično. Obično bude do 150 oboljelih na sedmičnom nivou, naravno oni ozdrave za 7 do 10 dana. Trenutno je oboljelo oko 250 ljekara, oko 300 medicinskih radnika i oko 50 ne medicinskih radnika. Nije veliki broj jer se oni vrlo brzo oporave i vraćaju na svoja radna mjesta. Što se tiče Opšte bolnice Kotor, nema više od 15 do 20 oboljelih od februara mjeseca pa do sada. S tim da je bio veći intenzitet oboljenja zdravstvenih radnika u posljednje dvije nedjelje iz razloga što su pacijenti sa težom kliničkom slikom bili hospitalizovani, i dok stigne nalaz  PCR testa , negdje tu se virus može širiti među osobljem. Imali smo mogućnost da se uvjerimo da nekada više puta dobijmo negativan rezultat testa i tek nam četvriti potvrdi da je pacijent pozitivan na korona virus, i za to vrijeme dođe do širenja virusa bez obzira koliko se osoblje štiti, oni su svi lakše kliničke slike tako da su vrlo brzo bili i radno sposobni.

Predpostavljam da ste u kontaktu sa kolegama iz regiona, kakava su njihova iskustva u borbi sa korona virusom?

Kako je slična situacija  i u zemljama u okruženju, uvjeravali smo se kada smo vidjeli šta se dešava u Italiji, Španiji i Njemačkoj, zatim u Skandinavskim zemljama u kojim su nastojali da se što više ljudi zarazi kako bi se stvorio kolektivni imunitet i virus što prije nestao, što nije urodilo plodom. Snalazili su se kako je ko znao, ali i veliki sistemi su pali na ispitu iz razlologa što na vrijeme nisu zaštitili svoj medicinski kadar. Javno zdravstvo je svugdje pokazalo  kvalitet više iz razloga što ste mogli da kordinirate i posljednji kapacitetima, infrastrukturom i ljudstvom. Naravno potreba za zdravstvenim radnicima bila je velika. Što se tiče nabavke opreme, svi smo se snalazili u hodu. Ono što je bitno da kod nas nema kolapsa zdravstvenog sistema. Koliko vidim u Srbiji jako velika stopa oboljevanje, zatim u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, stoga uvijek postoji strah da za praznike ne krene migracija stanovništva, pa da to ponovo ne prouzrokuje novi talas. Zato apelujem na sve ljude da predstojeće praznike provedu kod kuće sa svojim porodicama kako bismo spriječili  kontagioznost.

Šta za kraj  poručujete našim slušaocima?

Neophodno je da se svi strpimo još mjesec dva, dok ne počne vakcinacija a tada će nam svima biti bolje. Poštujmo preporuke, ostanimo kod kuće, ne izlazimo bez prijeke potrebe, naravno ukoliko imate bilo kakvu tegobu obavezno se javiti ljekaru. Vrlo je važno da ne postoji samo komunikacija preko telefona i ordiniranje preko telefona, već obavezno poacijenti moraju biti pregledani jer ćemo na taj način spriječiti da  u slučaju da bolest ima agravaciju, odnosno pogoršanje, da se prepozna na vrijeme kako bi pacijent bio izliječen.