Društvo

“Predmet istraživanja Labaratorije za hemiju mora i okeanografiju (Institut za biologiju mora) jeste oblast hemije mora koja se, prije svega, odnosi na fizičko-hemijsku analizu morske vode, sedimenta i biološkog materijala na području južnog Jadrana. Pored istraživanja šireg područja južnog Jadrana, uključujući epikontinentalni pojas, naša istraživanja su često fokusirana na područje teritorijalnog mora Crne Gore, uglavnom uz podršku međunarodnih projekata” – kazala je za Radio Kotor dr Danijela Joksimović, viša stručna saradnica  Instituta za biologiju mora.

Ona je pojasnila koji su to fizičko-hemijski parametri koji podrazumijevaju istraživanja Instituta. “To su: određivanja sadržaja nutrijenta, prije svega nitrata, nitrita, ukupnog azota, fosfata, silikata, zatim okeanografskih parametara, kao što su: temperatura, salinitet, koncentracija kiseonika. Opšti cilj određivanja svih navedenih fizičko-hemijskih parametara odnosi se na harmonizaciju sistema kontrole kvaliteta čovjekove okoline, prije svega, u obalnom području Crne Gore i procjene ekološkog statusa datog područja. Osim ovih parametara, koristimo visoko senzitivne tehnike za ispitivanje sadržaja teških metala metodom atomske apsorpcije spetroskopije i ostalih spetroskopskih tehnika gdje utvrđujemo sadržaj teških metala u sedimentu i biološkom materijalu i na pozicijama, prije svega, Bokokotorskog zaliva, ali i južnog Jadrana i na taj način određujemo stepen kontaminacija navedenih polutanata” – objašnjava Joksimović.

Prema njenim riječima, teški metali su prepoznati kao značajni činioci koji utiču na biohemijske procjene i stanja kvaliteta morskog ekosistema, pa se zato posljednjih decenija izuzetna pažnja poklanja praćenju njihovog sadržaja.

“Nažalost, Crna Gora nema pravilnik kojim se kategorizuje maksimalna dozvoljena koncentracija u morskom sedimentu. Mi svoje rezultate uglavnom poredimo na osnovu pravilnika koji se odnosi za zemljište. Poređenjem rezultata do kojih mi dolazimo sa tim pravilnikom, ali upoređujući rezultate sa pravilnikom kanadskih pravilnika, koji su uzeti kao mjerilo za procjenu kvaliteta stanja sedimenta, koncetracije metala u sedimentima su uglavnom ispod maksimalne dozvoljene koncetracije za većinu ispitivanih elemenata” – ističe Joksimović.

Kao najčešće elemente koji su izvan maksimalne dozvoljene koncentracije navodi nikrol i hrom.

“Na osnovu svih ovih projekata, pisanja radova, odlazaka na konferencije, razgovora sa kolegama iz okruženja, mogu da kažem da sličan problem imaju na cijeloj jadranskoj obali. Smatramo da je posljedica svega toga geološkog karaktera, zato što se hrom u velikoj koncentraciji stvara raspadanjem stijena” – kaže Joksimović.

Prema njenim riječima, Međunarodna agencija za atomsku energiju iz Beča je odobrila finansiranje regionalnog projekta koji se odnosi na poboljšanje upravljanja obalnim područjem na Jadranu i Crnom moru, korišćenjem nuklearnih i ostalih analitičkih tehnika.

“Projekat je jako zanimljiv iz razloga što Jadransko i Crno more predstavljaju poluzatvorene bazene koji su idealni za uporedive sastave za procjenu trendova zagađenja sedimentima. Cilj projekta je da svako iz svog domena odradi analizu teških metala i radionukleida, hranjivih soli i ostalih hemijskih i bioloških parametara, te da se na taj način uradi jedna uporedna studija” – objašnjava Joksimović.

Kako ističe, ne postoji studija na Jadranskom moru koja je rađena na osnovu svih navedenih tehnika i analiza.

“Predlog projekta je bio da se uporede rezultati i da se ovaj propust koji postoji riješi. Projekat je omogućio upoređivanje podataka navedena dva područja koja imaju neke sličnosti, ali se i po svojim specifičnim karakteristikama ipak razlikuju. Ono što je jako važno za Institut za biologiju mora i Crnu Goru jeste što je početkom oktobra urađeno istraživanje dubokog sedimenta, u okviru ovog projekta. Mi smo odabrali lokacije koje se nalaze na potezu Zaliv Trašte – Rt Platamuni na kojima smo uzorkovali duboke sedimente na dubini od 120 i 170 metara” – navodi dr Joksimović.

Prema njenim riječima, uzorkovanje sedimenata vršeno je, prije svega, u cilju dobijanja naciolnlnih podataka koji nedostaju.

“Naročito su nam ti podaci važni prilikom pisanja radova. Kada pišemo radove, mi uvijek podatke poredimo sa zemljama u okruženju i sa Mediteranom. Na ovaj način dobićemo rezultate koji mogu da predstavljaju podatke sa kojima mi možemo da poredimo i na taj način pratimo trendove zagađenja po godinama” – ističe Joksimović.

Kako navodi, druga faza navedenog projekta započeta je ove godine.

“Projekat je proširen za područje Mediterana, Kaspijskog i Arapskog mora. Različitim analitičkim metodama određivaće se struktura sedimenta, zatim radiće se analiza elementarnog sastava sedimenta pojedinih lakih metala, stabilnih izotopa, analiza radionukloida, profila teških metala u tim korijenima. Podaci koji se ostvare ovim projektom će se, prije svega, evaluirati kako bi se ustanovilo kako klimatske promjene utiču na procese u moru, odnosno procijeniće se trendovi prošlosti, kao i kakve nas sve promjene mogu očekivati u budućem periodu” – zaključuje Joksimović.