Društvo

Tekst Jelena Kljajević
Foto Privatna arhiva

Komunikacijski izazovi u pandemijskom periodu su posebno izraženi, a način komunikacije je veoma važan.
Neophodno je da ljekari budu otvoreni, realni i racionalni u saopštavanju informacija, a način saopštavanja mora biti takav da ne izazove pogrešnu percepciju i kroz emotivno poimanje stvari dovede do pogrešnog postupanja u odnosu na zdravlje.
Prema riječima epidemiologa u Institutu za javno zdravlje Crne Gore dr Milka Joksimovića, svako vanredno dešavanje u oblasti takozvanog narodnog zdravlja zahtijeva brzu orjentaciju, kako bi i reakcija bila pravovremena.
Komunikacija je, ističe, u današnje vrijeme od posebnog značaja.
„U epidemiologiji koja je preventivna grana medicine, planiranje i priprema su više od pola posla i to uvijek važi pa i sada kada bismo mogli reći da je stanje u vezi sa pandemijom kovida nešto „mirnije“. Moramo biti spremni za buduće izazove koji će, sigurno, doći. Zapravo, u pandemijskoj situaciji nismo imali dovoljno vremena za pripremu - nismo smjeli da zanemarimo tekući posao a bila je intenzivna dinamika promjena pa smo stalno bili u riziku da neke informacije zakasne i postanu zastarjele u momentu plasiranja, pa da dođemo u situaciju da ljudi nešto pogrešno shvate. Ipak, to je rizik ovog posla u ovakvim vremenima i neke stvari su neizbježne. Veoma je važna pravilna komunikacija, a ona zahtijeva istovremeno i otvoren psristup ali i adekvatan način saopštavanja informacije. Zato su prilagođavanje i balansiranje neminovni“ - kaže dr Joksimović koji je bio gost naše emisije „Ljetnje priče“.
U periodu intenzivne borbe sa kovidom trebalo se, dodaje, boriti i sa pravom pandemijom dezinformacija.

„U svijetu se rade i radiće se dodatne analize koliko je sve to naštetilo realnom poimanju stvari i koliko je ugrozilo zdravlje ljudi. Od samog početka je, ipak, bilo jasno da se neka cijena pandemije mora platiti. Borba, nas zdravstvenih radnika, bila je da pružimo maksimum kako bi posljedice po zdravlje naroda bile manje - da što manje ljudi strada, da što manje ljudi pati, da očuvamo funkcionisanje zdravstvenog sistema, da posljedice koje su psihološke i ekonomske budu što manje izražene. Protokom vremena, ljudi su počeli i da razmišljaju drugačije. Sada mnogi među nama zanemaruju činjenicu da je virus odnio brojne živote, kao da zaboravljaju
koliko su se teško i sami izborili sa virusom, zatim imamo i one koji omalovažavaju značaj vakcinacije... Moj stav je da su zdravstveni radnici dali svoj maksimum ali i da smo sveukupno gledano platili visoku cijenu I sigurno je da smo mogli „proći bolje“ na nivou populacije. Tek, dakle, slijedi prava analiza koja nam je neophodna kao pouka za neke sljedeće situacije“ – kaže dr Joksimović.
Pandemijski zamor je nešto što je neminovno u javnozdravstvenim dešavanjima koja dugo traju, ali je, ističe dr Joksimović, neprihvatljivo umoriti se od nastojanja da sačuvamo zdravlje i živote.
„U ovom periodu sam uočio i jednu zanimljivu stvar, a to je da se jedan dio mlađih ljudi u značajnoj mjeri pokazao neempatičnima. Prije svega mislim na situacije kada su ugrožavajući sopstveno - ugrožavali i zdravlje svojih bližnjih koji spadaju u kategoriju starijih i osjetljivijih osoba. Činjenica je da je vjerovatnoća da mlađe osobe oboljele od kovida, posebno u ovom posljednjem periodu, dobiju težu bolest - mala, ili znatno manja
nego kod starih osoba. No, sa druge strane njihova blaga klinička slika ne može uticati na činjenicu da virus prenesu nekome od starijih koji će se, nerijetko, teško boriti i izboriti sa infekcijom. U tom smislu moram reći da sam iznenađen što je kod određenog broja mladih ljudi izostala ta empatičnost u odnosu na starije. Mnogi su primjeri gdje su mlađe osobe donosile infekciju svojim ukućanima, od koji su potom neki razvijali vrlo tešku bolest. Zato, još jednom ističem da se ne smijemo umoriti od čuvanja sopstvenog zdravlja niti zaboraviti na činjenicu da u ovom slučaju čuvajući sebe, čuvamo i nama bliske osobe“ - kaže dr Joksimović.
Na pitanje: kakva nas pandemijska jesen očekuje i možemo li se i pored činjenice da su đaci u klupama, a oni još mlađi u vrtićima, nadati posustajanju virusa, odgovara suzdržano.
„Ne bih usudio da dam procjenu kako će se stvari odvijati i šta nas čeka. Moramo biti budni, pratiti situaciju I prilagođavati se. Već duže vrijeme priča se o endemizaciji ovog virusa, odnosno oboljenja. Ali to uopšte ne mora da znači da virus neće praviti probleme i da će uvijek i kod svih klinička slika biti blaga. Ipak od decembra 2021. pa na ovamo sa pojavom Omicron soja ipak postoji trend da se kod većine ljudi pojavljuje blaža klinička slika nego što je bilo ranije kod izvornog Wuhanskog, pa potom Alfa i Delta soja. Mi nismo sigurni koji su sve razlozi - da li je samo zato što je uslijed promjena ovaj virus svojim biološkim karakteristikama počeo da izaziva blaže kliničke slike, ili je situacija ovakva dominantno zato što postoji određen stepen imuniteta u populaciji
uslijed prethodnog obolijevanja, a, bez obzira što bi mi željeli da je obuhvat vakcinacijom veći, veliki broj ljudi se vakcinisao i to i te kako utiče na težinu kliničke slike da budu manje teške nego ranije. No, i dalje nismo sigurni kakva će klinička slika biti kod osoba koje do sada nisu prebolovale kovid i pritom nisu vakcinisane, te je kod njih potreban poseban oprez i posebna pažnja u komunikaciji preporuka.“ - kaže dr Joksimović.
Situacija se, ističe, uvijek prati. „Idemo u susret jeseni i zimi. Interakcije će u zatvorenim prostorima svakako biti veće, a mi smo tu da pratimo situaciju, damo savjete i preporuke kako postupati. Kovid nas je naučio da je nezahvalno prognozirati. Da li će se pojaviti neki novi soj, da li će biti infektivniji , a kliničke slike manje opasne ili će biti nekih iznenađenja - to ne znamo. Za sada se ne dešava neka zabrinjavajuća promjena. Ponavljam, potrebno je pratiti situaciju i prilagođavati se“ - zaključuje dr Joksimović za Radio Kotor.
Intervju sa epidemiologom dr Milkom Joksimovićem realizovan je u okviru projekta „Sloboda govora – govor mržnje, izazovi u komunikaciji“ i „Pandemijska realnost – između znanja i pretpostavki“ finansiranog od strane Ministarstva kulture i medija.