Društvo

Druga antarktička ekspedicija crnogorskih naučnika donijela je nova iskustva, uzorke i važne uvide o jednom od najudaljenijih i najosjetljivijih djelova planete. Gost emisije „Svijet nauke“ bio je dr Aleksandar Joksimović, koji je ove godine prvi put boravio na Antarktiku.

Iako je prije puta imao određena očekivanja, stvarni susret sa ledenim kontinentom, kaže, nadmašio je sve što je mogao zamisliti.

„Sve to što sam vidio na internetu i što mi je koleginica dr Vesna Mačić prenijela, njena iskustva sa prvog putovanja, bilo je samo priča. Tek kada odete tamo i kročite na taj ledeni kontinent, kada doživite tu ljepotu i divljinu, onda shvatite da to ne može da stane ni u fotografiju, ni u bilo kakav video. To prosto doživite i to ostaje zapisano u vašim sjećanjima za ostatak života“, kazao je Joksimović.

Ekspedicija je trajala oko dva i po mjeseca, od čega su dva mjeseca proveli na bugarskom istraživačkom brodu. Put ih je vodio preko Istanbula, Santjaga i Punta Arenasa, najjužnijeg grada Čilea, odakle su krenuli ka Južnim Šetlandskim ostrvima i bugarskoj antarktičkoj bazi.

„Meni je zaista bilo prelijepo iskustvo to što sam sve one geografske pojmove koje sam nekad učio u školi, Rt Horn, Ognjena zemlja, vidio ispred sebe. Mislio sam da je neostvarivo da budem na tom dijelu naše planete, ali sudbina je htjela da i to doživim“, ponosno je istakao.

Posebno iskustvo bio je prolazak kroz čuveni Drakeov prolaz, jedno od najopasnijih morskih područja na svijetu.

„Drakeov prolaz je mjesto gdje se susrijeću tri okeana - Atlantski, Tihi i Južni. Tamo su talasi veliki, morske struje snažne, i zaista djeluje zastrašujuće za one koji ne podnose more. Mi smo imali sreću da nas je posada pažljivo vodila kroz prolaz, pa smo prošli bez većih problema, iako je talasa, naravno, bilo“, prisjetio se Joksimović.

Nakon dolaska, naučnici su se morali prilagoditi specifičnim uslovima - vremenskoj razlici, stalnom dnevnom svjetlu, hladnoći i strogim bezbjednosnim pravilima.

„Tamo je vremenska razlika četiri sata u minusu, a u to vrijeme nije bilo noći. Sunce je stalno bilo na horizontu, pa je trebalo malo vremena da se organizam prilagodi. Sa spavanjem nije bilo problema jer su kabine bile prilagođene, ali je neobično kada znate da je vrijeme za spavanje, a napolju i dalje vlada dan“, kazao je on.

Izlazak na obalu podrazumijevao je posebne mjere sigurnosti, jer su uslovi bili ekstremni.

„Izlazak sa broda gumenjakom na obalu podrazumijevao je oblačenje specijalizovanih odijela. Ona služe tome da, ne daj Bože, ako padnete u vodu koja ima oko jedan stepen, možete da preživite dok neko ne dođe da vas spasi. U takvim uslovima vrlo brzo nastupa hipotermija, i zato se sve radilo uz maksimalne mjere opreza“, objasnio je Joksimović.

Tim iz Crne Gore analizirao je floru i faunu morskog dna, sediment, prisustvo mikroplastike u vodi, kao i tragove teških metala.

„Radili smo uzorkovanje plastike iz vode, sa površine mora i okeana, zatim spuštanje grabila, nakon čega smo koleginica Vesna i ja ispirali sediment i analizirali koji organizmi žive u takvim uslovima. Svi naši uzorci trenutno su na brodu i biće dopremljeni u Institut, gdje će koleginice i kolege uraditi detaljne analize“, naveo je on.

Joksimović ističe da ih je posebno pogodilo prisustvo otpada na obalama Antarktika.

„Nažalost, pronašli smo ostatke plastike, plastične boce, ostatke ribarskih mreža i drveni materijal. Naravno, taj otpad nije nastao tu, na Antarktiku, ali je morskim strujama i vjetrovima sa drugih kontinenata došao do najudaljenijeg kontinenta. To nas je malo razočaralo, jer je očigledno da nema mjesta na planeti gdje čovjek nije ostavio svoj trag“, kazao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, Antarktik šalje snažnu poruku o potrebi zaštite prirode, ali i o snazi prirodnih procesa.

„Boraveći na Antarktiku shvatio sam koliko je priroda jaka i koliko su prirodni procesi nešto što se dešava mimo nas. Mi mislimo da čovjek utiče na sve, i jeste tačno da utiče, ali ipak mislim da je taj naš uticaj mali u odnosu na ono što priroda, Sunce, planeta Zemlja i svemir imaju u svom postojanju“, rekao je on.

Dodaje da je Antarktik ključan za klimatski sistem planete i da ga je neophodno sačuvati.

„Znamo da je debljina leda na Antarktiku između dva i četiri kilometra, i da je ogroman dio leda na Zemlji upravo tamo. Taj led mnogo utiče na klimu naše planete. Upravo iz tih razloga moramo sačuvati taj led i taj divni Antarktik, jer je on garant neke budućnosti, i nas i generacija koje dolaze poslije nas“, poručio je Joksimović.

Saradnja crnogorskih i bugarskih naučnika nastaviće se i narednih godina, na osnovu potpisanog sporazuma između instituta.

„Naša saradnja je podignuta na nivo potpisanog sporazuma između dva instituta. Računamo da će svake godine u decembru neko od naših naučnika, jedan ili dvoje, otići na Antarktik i baviti se istraživanjima. Već razgovaramo i o novim projektima i idejama koje su interesantne“, kazao je on.

Joksimović smatra da je važno da iskustva sa Antarktika budu podijeljena sa širom javnošću, posebno sa mladima.

Saradnja crnogorskih i bugarskih naučnika nastaviće se i narednih godina, na osnovu potpisanog sporazuma između instituta. Plan je da svake godine jedan ili dvoje naučnika iz Crne Gore učestvuju u antarktičkim istraživanjima.

Joksimović je naglasio da mu je bila velika čast da predstavlja naučnu zajednicu Crne Gore na tako značajnoj međunarodnoj ekspediciji, zahvalivši Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, Univerzitetu Crne Gore i svima koji su podržali učešće crnogorskih naučnika na Antarktiku.

Opširnije na linku ,,Svijet nauke’’.

Tekst: Mihaela Moškov

Foto: Privatna arhiva / A. J.