Društvo

Autorka teksta: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/S.Č.

Pravna istorija jednog grada često nije samo priča o zakonima i dokumentima, već zapis o ljudima, njihovim odnosima, porodicama, vrijednostima i načinu na koji su uređivali život zajednice. Upravo kroz takvu perspektivu dr Janko Paunović pristupa istraživanju Statuta Grada Kotora, čiji je jedan segment institut miraza-tema njegove naučne monografije „Miraz u Statutu Grada Kotora“ koja je nedavno predstavljena u našem gradu.

Djelo je objavila prestižna, njemačka izdavačka kuća “Springer”, a promociju je organizovao Državni arhiv Crne Gore, Istorijski arhiv Kotor.

Iako Paunovićev profesionalni put nije bio unaprijed određen, spoj interesovanja, okolnosti i istraživačkog rada vratio ga je prostoru Boke čiju pravnu prošlost danas proučava.

Za emisiju “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora kaže da ima značajno iskustvo rada u različitim akademskim i stručnim sredinama, od Univerziteta i sudova u Beču i Herceg Novom, do istraživačkih projekata koji su se bavili savremenim pravnim i bezbjednosnim pitanjima.

Posebnu ulogu u njegovom obrazovanju, naglašava, imali su prvi profesori i učitelji, ali i rano usvajanje njemačkog jezika, koji će kasnije biti važan dio njegovog akademskog i profesionalnog usavršavanja.

Nakon perioda školovanja u Herceg Novom, odlazak u Beograd predstavljao je prvi veliki korak ka samostalnosti.

„Otišao sam tamo sa sestrom koja je studirala ekonomiju. Tada je zapravo počeo proces sazrijevanja i osamostaljivanja”, priča Paunović.

Nakon Beograda uslijedio je odlazak u Beč koji je donio potpuno novu dimenziju života u drugoj sredini.

„Ono što me je sačekalo u Beču bilo je internacionalno iskustvo. Nije isto živjeti i studirati u Beogradu i Beču, zbog jezika i sasvim drugačije društvene stvarnosti”, dodaje naš sagovornik.

Kao najveći izazov izdvaja upravo učenje njemačkog jezika, a iskustvo života u drugim državama vidi kao izuzetno važno za mlade ljude.

„Uvijek bih im savjetovao da se prethodno dobro informišu, pripreme se, ali i otisnu, jer takva iskustva zaista mijenjaju čovjeka”, podvlači Paunović.

Nakon godina provedenih u međunarodnom akademskom okruženju, vratio se u Crnu Goru sa željom da svoje iskustvo prenese “kod kuće”.

Od marta ove godine angažovan je na Institutu za napredne studije Univerziteta Crne Gore, istraživačkoj jedinici čiji je cilj snažnije međunarodno pozicioniranje Univerziteta kroz naučne radove, projekte i publikacije.

„Kada sam se vraćao, želja mi je bila inicijalno da se, nakon internacionalnog iskustva vratim kući i doprinesem svemu tome, ali i da budem iskren do kraja, da i meni bude ugodno, jer je kući ipak najljepše”, navodi Paunović.

Kroz izvještaje o razvoju prava u Crnoj Gori koje priprema za Institut u Regensburgu, ima priliku da upoređuje domaći pravni sistem sa razvijenim evropskim praksama.

Smatra da je jedna od ključnih razlika u stepenu razvijenosti pravne države i specijalizovanog pravnog znanja.

Govoreći o njemačkom i austrijskom pravnom sistemu, ističe važnost striktne primjene pravila.

„To sa sobom povlači određena ograničenja autonomije pojedinca, ali s druge strane, stvara pravnu državu. Suština, dakle, nije samo u postojanju zakona, već u povjerenju građana/ki da će ono što piše u propisima u potpunosti biti primijenjeno i u praksi”, objašnjava on.

Centralna tema njegovog naučnog rada jeste monografija „Miraz u Statutu Grada Kotora“, u kojoj istražuje jedan pravni institut čiji korijeni sežu do rimskog prava.

Napominje da miraz nije samo pitanje imovine, već i važan pokazatelj položaja žene u srednjovjekovnom društvu.

„Svoje korijene vuče jako daleko u prošlost. Imamo ga u vavilonskom pravu, kao i u rimskom. Miraz je u stvari mač sa dvije oštrice. On jeste svojevrsna afirmacija ženskih prava, u smislu da žena ima određeni dio imovine, ali pravna tematika je bila veoma sporna, da li je ona stvarni vlasnik ili ipak njen suprug i slično”, kazao je Paunović.

Posebno ističe primjere žena iz srednjovjekovnog Kotora koje su se borile za svoja prava.

„Imali smo istaknute žene u našoj tradiciji. One koje su se borile za svoj miraz, za svoju egzistenciju i koje su u tom smislu pokazivale nevjerovatnu odlučnost”, naglašava Paunović. 

Kotorski statut pokazuje da srednji vijek nije bio period ograničenja, već i vrijeme u kojem su se razvijali složeni pravni odnosi.

Jedan od primjera koji izdvaja jeste činjenica da su nesaglasna mišljenja sudija svojevremno bila unošena u tekst odluke, što danas podsjeća na praksu ustavnih sudova i anglosaksonskog prava.

Smatra da istorijsko nasljeđe pokazuje da je ovaj prostor oduvijek bio, danas je i biće dio evropske pravne tradicije.

Nakon iskustava u Beogradu, Beču, Tokiju, Hamburgu i Helsinkiju, napominje da se ipak najljepše osjeća kod kuće, u Boki.

„Volim različitost i jedan osjećaj civilizacijskog samoponosa, koji se nekad, možda, graniči sa gordošću, ali i jednu opuštenost ljudi i lakoću života”, poručuje Paunović i najavljuje prevod monografije na naš jezik, kao i nova istraživanja posvećena Valtazaru Bogišiću i razvoju crnogorskog građanskog prava.

Cijelu emisiju možete poslušati na linku ,,Nedjeljni razgovor''.