Društvo

Covid 19 je novi virus i za sada postoji veoma malo informacija o njegovom uticaju na zdravstveno stanje populacije oboljele od dijabetesa, čulo se u emisiji “032” Radio Kotora. 

Gost emisije bio je predstavnik Udruženja roditelja djece sa dijabetesom Beta, specijalista anesteziolog i reanimatolog dr Nebojša Gulić iz Opšte bolnice Kotor. 

Po njegovim riječima, a povodom činjenice da su virusi među “prvooptuženijima” za nastanak šećerne bolesti kod dece, i to oni koji imaju osobinu da napadnu tkivo pankreasa gde se nalaze ćelije – fabrike insulina, biće potrebno još vremena kako bi se predočili egzaktniji podaci o relaciji korona – dijabetes. 

“Podaci kojim sada raspolažemo, posebno oni iz zemalja gdje je bio veliki broj oboljelih od korona virusa, govore da su djeca najčešće prolazila sa blagom, ili nikakvom kliničkom slikom, prilično dobro podnoseći kororna virus. Uvijek je postojao strah da bi sam dijabetes mogao doprinijeti da sama klinička slika oboljenja od korona virusa bude teža. Zato uvujek treba naglasiti podjelu između dijabetesa tipa jedan i tipa dva. Često kažu da su hronični bolesnici ugroženiji od korona virusa. Srčani bolesnici, dijabetičari... Međutim, to je ta razlika jer se većinom misli na starije ljude. Znači, stariji ljudi, koji imaju dijabetes tip dva, imaju i druge pridružene bolesti, od pritiska , do povećane tjelesne težine, visoke masnoće u krvi… Međutim, podaci o djeci sa dijabetesom tipa jedan, a pokazalo se to na oboljelima u Italiji i u Kini koje su objavili prve studije, govore da nisu imala ništa težu kliničku sliku nego druga djeca koja nisu imala dijabetes. Jedino što se pokazalo u toj situaciji je da su imala lošiju kontrolu šećera dok su bila bolesna, ali to je nešto sa čime se roditelji susreću sa svakom prehladom”, kaže dr Gulić. 

Podsjeća da je svaki put kada dijete dobije temperaturu prisutan poremećaj regulacije šećera, tako da ovdje ni korona virus nije izuzetak. 

“U principu do sada nije zabilježen slučaj da je neko dijete prošlo lošije zbog svog dijabetesa tipa jedan, nego druga djeca. Imali smo dječaka iz udruženja (18 g.) koji je prvi slučaj djeteta koje je dobilo koronu i koji to potvrđuje”, kazao je dr Gulić. 

Govoreći o značajnim pomacima u svjetskoj medicini i nauci uopšte u oblasti borbe sa bolešću od koje u Evropi boluje 59 miliona osoba, naveo je da se danas na tržištu mogu nabaviti senzori za mjerenje nivoa šećera u krvi i insulinske pumpice koje predstavljaju najmoderniji način na koji osobe sa dijabetesom “tipa jedan” mogu da primaju insulin. 

Postoje i senzori koji mjere i šalju informacije pumpi, čime se  eliminiše potreba čestog bockanja zbog kontrole, ili davanja insulina. 

Aparat koji se sastoji od čitača i senzora jedan  je od najtraženijih. 

“Pumpica koja pokušava imitirati naš pankreas i istovremeno ubrizgavati insulin u skladu sa potrebama organizma je budućnost. Međutim, na modelu pumpe, koji je u upotrebi kod nas, fino možete podesiti, shodno potrebama djeteta, kolike su i u kojem trenutku za šećerom, što ona sama mijenja. Jedna je vrijednost do ponoći, druga poslije ponoći i pumpica to sama prebacuje. Nadamo se da će i kod nas, u Crnu Goru, doći ta moderna pumpa koja komunicira sa senzorom i sama podiže i snižava nivo insulina, ali onog osnovnog – bazalnog i pokriva 18 sati vašeg dana”, kazao je dr Gulić.  

On je naznačio da se revolucija, kakvu bilježimo u posljednjih 15 godina u tretmanu dijebetesa, nije dogodila od otkrića insulina prije 100 godina. 

“Rade se značajna istraživanja i na matičnim ćelijama, a jedna od najvećih kompanija za proizvodnju insulina sada radi istraživanje na tzv. “pametnom insulinu”. Ideja je da se napravi insulin koji će se davati jednom dnevno, ali koji će u krvi biti neaktivan, ako nema potrebe”, kazao je dr Gulić. 

Šećerna bolest se naziva globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na nivoe koji su bili nezamislivi prije samo nekoliko decenija.

Postoji više razloga za ovu pojavu, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.

“Svjetske procjene govore da 463 miliona osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. Čak polovina oboljelih nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje. Među nešto više od četiri miliona osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka druga mlađa je od 60 godina. Na svjetskom nivou troškovi zdravstvene zaštite vezane uz šećernu bolest iznose 759 milijardi dolara.

U Evropi od šećerne bolesti boluje 59 miliona osoba u dobi od 20 do 79 godina, a troškovi liječenja i izdvajanja za šećernu bolest iznose 161 milijardu američkih dolara godišnje.

Ipak, 465.900 osoba godišnje umre od posljedica ove bolesti”, prenosi portal HZJZ.HR. 

Reprizu emisije “032” sa dr Gulićem možete slušati večeras od 20 i 30.