Društvo

Najčešće očne bolesti zbog kojih se pacijenti javljaju oftamologu su: senilna degeneracija makule, glaukom, katarakta i diabetička retinopatija, dok se kod djece javljaju reflekcione anomalije kao što su kratkovidost, dalekovidost i asigmatizam, kao i slabovidost i strabizam, kazala je gostujući emisiji ,,Medikament“ Radio Kotora specijalistkinja oftamologije, dr Nada Džaković.

Kako ističe, simptomi koje ne smijemo ignorisati, već se moramo javiti oftalmologu su svaka promjena u vidnoj oštrini, izražen bol ili crvenilo oka.

,,Sama vidina oštrina može da se mijenja u vidu magle, možete da primijetite neke mušice, naglu pojavu bljeskova ili zavjese, što su hitna stanja u oftamologiji. Ono što pacijente najčešće navodi da se jave doktoru, je pojava zamagljenja vida. Da li je to postepeni ili nagli pad, svejedno je, ovi simptomi zahtjevaju pregled vidne oštrine, mjerenje pritiska, pregled špalt lampom prednjeg i zadnjeg segmenta, kao i dijagnostiku koja ide uz to”, kaže dr Džaković.

Ona dalje pojašnjava da je glaukom jedno veoma opasno oboljenje, koje se najčešće otkrije kada je već u terminalnoj fazi.

,,Glaukom je neophodno na vrijeme otkriti i pravilno liječiti, da bi se spriječila njegove posljedice, a to je krajnji gubitak vida. Obično pacijenti ne znaju da imaju glaukom, zato je važna prevencija odnosno redovan pregled, obično u vrijeme kada pacijenti počnu da traže takozvane čitalačke naočare. Genetika ima veliku ulogu kod ove bolesti, naime, ako vam je u porodici neko imao glaukom, uvijek treba biti na oprezu. Danas imamo odličnu dijagnostiku, pomoću koje se može ustanoviti da li će pacijent dobiti glaukom ili ga ima u momentu pregleda”, dodaje dr Džaković.

Ona pojašnjava da za ovu vrstu bolesti oka nije presudan samo očni pritisak, već postoji čitav niz činilaca, koji utiču na pojavu oštećenja očnog nerva.

,,Glaukom se može javiti i sa normalnim očni pritiskom, u jednoj situaciji imate pacijente koji dolaze sa naglim gubitka vida i velikim bolovima, koji se čak emituju kao upala slijepog crijeva ili abdominalni bolovi, to je slučaj kod glaukoma uzanog ugla, koji je praćen dramačnom slikom. On se obično otkrije iznenada, dok ostali oblici koji su bez bolova i neprimjetni do onog trenutka kada vam potpuno nestane periferni dio vidnog polja”, objašnjava ona.

Oftalmologija kao grana medicine je veoma napredovala, kada su u pitanju dijagnostika i operativa, ocijenjuje dr Džaković,

,,Postoje promjene na očima kao što je katarakta, koje se regulišu samo operativnim putem. Glaukom se takođe može operisati, postoje stanja i kod dijabetičke retinopatije i vaskularnih promjena na očnom dnu koja se operišu, kao i čitav niz oboljenja oka za koji je operacija neophodna. Operativni zahvati u ofrtamologiji danas se uglavnom izvode u kapljičnoj odnosno lokalnoj anesteziji, bezbolni su i kratko traju. Postoje operacije koje su zahtjevnije i složenije poput vitriktomije, kada se operišu ablacije retine, ovakvi zahvati su više sofisticitrani, ulazi se u dubinu oka, uklanjaju se neki djelove, pa traju oko sat i po, zbog same patologije kojoj su pacijenti izloženi”- zaključila je dr Džaković.

Emisiju možete poslušati na linku Medikament.

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Privatna arhiva